Hrvati u Australiji – od prvih doseljenika do Trojana Drvenice i australskoga grba - treći dio

Treći dio

Rani dolasci Hrvata u Južnu Australiju

Sredinom 1850-ih godina zabilježeni su prvi Hrvati u Južnoj Australiji. Uglavnom su dolazili s Hvara, Brača, iz Splita, Makarske, Kotora, Rijeke i Trsta. Bavili su se različitim zanimanjima, dok je ribarstvo snažniji poticaj dobilo tek sredinom 20. stoljeća, pod utjecajem američkih iskustava.

Doseljenici koji su pristizali tijekom 1870-ih i 1880-ih pretežito su bili pomorci, a s vremenom su postajali lučki radnici. Živjeli su u Port Adelaideu, poput Nikole Bonačića iz Milne na Braču, Prospera Kovačevića iz Staroga Grada na Hvaru, kao i Dubrovčana Petra Vranata i Mate Đuratovića.

Među prvim zabilježenim ribarima u Južnoj Australiji bio je Angelinawich (Anđelinović, osobno ime nije sačuvano), koji je u Port Adelaide stigao 1855. godine i radio kao mornar. Oženio se Elizom Fitzgerald 1858. godine te su imali devetero djece. Preminuo je 1915. godine u svojoj kući u Ship Streetu.

Matthew Uscocovich došao je u Australiju 1865. godine iz rodnoga Dubrovnika. Godine 1900. oženio se Mary Dickens, s kojom je imao šestero djece. Živjeli su u Port Lincolnu i ubrajaju se među pionire u Južnoj Australiji. Uscocovich je radio kao pomorski kapetan.

Razvoj tunolova i američki utjecaj

Nakon što je u brodogradilištu obitelji Petrich u Tacomi, u saveznoj državi Washington u Sjedinjenim Američkim Državama, izgrađen brod Mary E. Petrich, tada najveći tunolovac na svijetu, vijest se brzo proširila diljem svijeta.

Iz Australije je upućena molba za nacrt toga broda, a Martin Petrich, prema kazivanju njegove unuke Clare, rado je ustupio traženu dokumentaciju. Time je znatno pridonio utemeljenju tunolova u vodama Južne Australije.

Prema američkom nacrtu u brodogradilištu u Port Fairyju u Victoriji izgrađen je tunolovac Tacoma, prvi takve vrste u Australiji. Isporučen je ribarima u Port Lincolnu 1951. godine. Nakon toga Port Lincoln prerasta u najveću ribarsku luku Australije te postaje primjer uspješne prilagodbe američkog brodskog dizajna australskim uvjetima.

U Australiji je dugo dominirao ribolov uz pomoć tzv. žive ješke, u čemu su osobitu vještinu pokazivali ribari iz Kalija na Dugom otoku.

Ipak, prvi koji je počeo koristiti mrežu kalifornijskog tipa bio je Kaljanin Ante Lukin, i to od 1974. godine.

Hrvati u Sydneyu i Novom Južnom Walesu

Novi Južni Wales, osobito Sydney, mnogima je bio prva točka ulaska u Australiju. Neki su ondje ostali, dok su drugi nastavili prema drugim krajevima.

Krajem 19. stoljeća u Sydneyu se susreću prezimena poput Bilić, Bogdanović, Borić, Buljan, Dvornik, Franić, Ivančić, Kovačević, Krstulović, Kunić, Kuzmanich i drugih. Prema Iliji Šutalu, 1871. godine u Novom Južnom Walesu živjela su 172 Hrvata.

Najveći dio hrvatskih pomoraca u toj državi živio je upravo u Sydneyu, a većina ih je pristigla između 1870-ih i 1880-ih godina. Oko 15 % Hrvata 1887. godine držalo je restorane u kojima su se nudile oštrige, dok je 7 % trgovaca ribom u Sydneyu bilo hrvatskoga podrijetla.

Istaknuti pojedinci i obitelji

Među najranijim doseljenicima spominje se John Henry Starcich, rođen u Londonu 1811. godine. Njegovi roditelji bili su kapetan John i Elizabeth Starcich. Oženio se Carolinom Finch 1836., a u koloniju Novi Južni Wales stigao je 1853. godine. Kao i njegov otac, bio je pomorski kapetan. Preminuo je 1885. godine.

George Dominic (Dominis ili Dominiković), rođen u Dalmaciji, oženio se u Sydneyu 1842. godine Irkinjom s kojom je imao sedmero djece. Radio je kao brodski stolar na barku Ann Gales, koji je plovio između Sydneya i Londona. Kasnije se posvetio vinogradarstvu i ugostiteljstvu. Umro je 1888. godine, a njegov unuk Frederick Dominic borio se za Australiju u Prvome svjetskom ratu.

Jacob Bilich, rođen u Dalmaciji 1841., stigao je u Sydney 1870. godine brodom Centurion. Pet godina poslije oženio se Mary Timbs te radio kao pomorski kapetan. Preminuo je 1911. godine.

Petar Volich, rođen 1842. godine, radio je kao mornar u Sydneyu, gdje je i umro 1911. godine.

Vlaho Miloslavich, rođen u Dubrovniku 1853., živio je i radio u Sydneyu kao pomorac desetak godina, a potom je sudjelovao u rudarskim pothvatima u Victoriji.

Anton Rosich, rođen u Rijeci 1856., stigao je u Adelaide 1882., ali se ubrzo preselio u Sydney. Ondje se oženio Lucy Raggett i radio kao pomorac. Umro je 1941. godine.

Mathew Ivancich (Mate Ivančić), rođen na Olibu, stigao je u Australiju kao mornar 1883. godine. Nakon ozljede noge ostao je u Sydneyu, gdje je radio kao trgovac ribom. Dvaput se ženio, a preminuo je 1935. godine, ostavivši petero djece.

Tragične sudbine pomoraca

Guiseppe Poglianich, rođen u Malom Lošinju 1860. godine, bio je mornar na austrijskom ratnom brodu Sava. Brod se 1898. godine usidrio u Newcastleu u Novom Južnom Walesu, gdje je Poglianich obolio od malarije. Nakon šest tjedana borbe za život preminuo je te je pokopan na groblju Stockton. U domovini je ostavio suprugu i dvoje male djece.

Nažalost, nije bio jedini koji je preminuo na moru ili uz australsku obalu. U arhivima koje je proučavala Mary Stenning zabilježeni su brojni slični slučajevi: Stephen Barbaric umro je 1872. godine od puknuća arterije, Augustus Dominik utopio se 1881., a Lucas Genarich 1885. godine. Sličnu sudbinu doživjeli su i Mateo Rusin te James Mandich.

Posebno potresan je slučaj Antonа Rutiticha, koji je kao šesnaestogodišnjak pao u brodsku stivu s visine od deset metara i zadobio smrtonosnu ozljedu.

Zabilježen je i slučaj neimenovanog Austrijanca koji je preminuo 1865. godine na moru. U liječničkom izvještaju navedeno je da je imao tek blago povišenu temperaturu i da je bio star 28 godina. Moguće je da je bio slijepi putnik ili je na brodu radio kako bi otplatio put.

Mnogi su tako skončali, a njihove obitelji u domovini nikada nisu doznale njihovu sudbinu.

Hrvati u Queenslandu

Prema podatcima Milostislava Bartulice iz 1945. godine, u Brisbaneu u Queenslandu živjelo je oko 1000 jugoslavenskih iseljenika, većinom s Makarskog primorja. Hrvatska zajednica ondje se razvijala još od 19. stoljeća.

U Cairnsu i okolnim naseljima, poput Dimbulaha, Tullyja, Mareebe i Mossmana, živio je sličan broj iseljenika, pretežito s Korčule i iz doline Neretve. Bavili su se poljoprivredom, ribarstvom i radom u lukama te su osnivali hrvatska društva.

Među prvim naturaliziranim doseljenicima bio je Lucas Urlich 1860. godine.

Tasmanija i hrvatski mornari

Otok Tasmanija, nekoć poznat kao kažnjenička kolonija Van Diemen's Land, bio je jedno od ranih odredišta hrvatskih mornara. Već početkom 19. stoljeća ondje se bilježe njihovi dolasci, a sredinom stoljeća i prvi smrtni slučajevi.

Hrvatska zajednica bila je osobito vidljiva u Hobartu, Launcestonu i Burnieju. Doseljenici su uglavnom dolazili iz srednje Dalmacije, okolice Dubrovnika i Kotora.

Nikola Bonicha (Bonić), rođen u Dubrovniku 1833., stigao je u Hobart kao mladić i radio kao pomorac. Dvaput se ženio i imao osmero djece. Preminuo je 1913. godine.

Nikola Torchie, rođen 1843. godine, stigao je u Tasmaniju iz Amerike te se ondje nastanio, oženio i radio kao lučki radnik.

Na najstarijem groblju na Tasmaniji, prvo što vidite je hrvatski grob u kojemu je sahranjen Josip Jurasović.

Nastavlja se…