Hrvatski trag u srcu Pacifika: Priča o kapetanu Dominisu i posljednjem havajskom princu

Kada se spomenu Havaji, većina će najprije pomisliti na vulkane, beskrajne pješčane plaže, surfere i tropsku klimu. Malo će tko, međutim, pretpostaviti da se u povijesti ovoga pacifičkog otočja nalazi i jedno hrvatsko ime koje je ostavilo dubok trag.

Upravo je priča o bračkom pomorskom kapetanu Johnu Dominisu Gospodnetichu i njegovoj obitelji jedan od najzanimljivijih primjera hrvatske prisutnosti na drugome kraju svijeta.

Danas je Honolulu glavni grad američke savezne države Havaji, ujedno i njezino najveće urbano središte. Smješten na otoku Oahu, Honolulu broji oko 400.000 stanovnika i predstavlja političko, gospodarsko i kulturno središte otočja. Među njegovim stanovnicima žive i malobrojni Hrvati te njihovi potomci, koji s utu stigli većinom zbog poslovnih prilika. 

Ipak, hrvatska priča na Havajima započela je mnogo prije suvremenih iseljavanja. Već u prvoj polovici 19. stoljeća u Honolulu je stigao čovjek koji će, i ne sluteći, postati dijelom havajske kraljevske povijesti. Bio je to pomorski kapetan John Dominis Gospodnetich, rođen 1796. godine u Dolu na otoku Braču, u vrijeme kada je Dalmacija bila poznata po svojim izvrsnim pomorcima i trgovcima.

Brač je stoljećima davao vrsne kapetane i mornare koji su plovili svim svjetskim morima. U takvom je okruženju odrastao i Ivan Gospodnetić, odnosno, John Dominis. Kao mnogi njegovi suvremenici, vrlo se rano otisnuo na more, gdje je stekao bogato pomorsko iskustvo i uključio se u međunarodnu trgovinu. U prvoj polovici 19. stoljeća Tihi ocean postajao je sve važnije trgovačko područje, a mlado havajsko kraljevstvo nalazilo se na važnom pomorskom putu između Azije i Sjeverne Amerike.

Između 1820. i 1840. godine Dominis je redovito plovio trgovačkim rutama između Bostona i Honolulua. U to vrijeme takva su putovanja trajala mjesecima i bila su prepuna opasnosti, od oluja i bolesti do gusara i brodoloma. Unatoč tome, trgovina je donosila velike mogućnosti, a Honolulu je postupno prerastao u jedno od najvažnijih pristaništa na Pacifiku.

Za vrijeme boravka u Sjedinjenim Američkim Državama John Dominis oženio je Mary Jones. U braku im se 1831. godine u Bostonu rodio sin John Owen Dominis. Obitelj se ubrzo preselila u Honolulu, grad koji će postati njihov novi dom i mjesto na kojem će se ispisati najvažnija poglavlja njihove obiteljske povijesti.

U samome središtu Honolulua kapetan Dominis dao je sagraditi prostranu kuću u tada vrlo popularnom kolonijalnom stilu. Elegantna građevina ubrzo je postala jedna od najljepših privatnih rezidencija u gradu. No njezin graditelj nije imao priliku dugo uživati u njoj. Godine 1846., tijekom jednog trgovačkog putovanja prema Japanu, brod kojim je zapovijedao nestao je na moru. Pretpostavlja se da je stradao u brodolomu, a njegovo tijelo nikada nije pronađeno. Kao i mnogi pomorci njegova vremena, ostao je zauvijek na oceanu kojem je posvetio život.

Nakon njegove smrti kuća nije izgubila svoje značenje. Naprotiv, s vremenom je postala jedno od najvažnijih mjesta havajske političke povijesti. Kasnije je pretvorena u službenu rezidenciju havajskih guvernera, a dobila je ime Washington Place, u čast prvoga američkog predsjednika Georgea Washingtona. Danas se ta povijesna zgrada ubraja među najznačajnije spomenike Honolulua i predstavlja vrijedan dio kulturne baštine Havaja.

Ipak, najveći obrat u priči tek je slijedio.

John Owen Dominis odrastao je u Honoluluu, u sredini koja je spajala američke, europske i havajske utjecaje. Zahvaljujući obiteljskom položaju i obrazovanju, vrlo je rano postao dio visokoga havajskog društva. Njegov je životni put dobio neočekivan smjer kada se zaljubio u havajsku princezu Lydiju Kamakaehu Paki, pripadnicu vladajuće dinastije.

Njihovo vjenčanje spojilo je europsku i havajsku tradiciju te je privuklo veliku pozornost tadašnje javnosti. Brakom s princezom Lydiom, John Owen Dominis postao je havajski princ, čime je sin hrvatskoga pomorca ušao u samu jezgru havajske monarhije. Bio je to izniman događaj koji svjedoči koliko su se sudbine pojedinaca ponekad isprepletale na neočekivanim mjestima.

Njegova politička karijera također je bila uspješna. Godine 1868. imenovan je kraljevskim guvernerom otoka Oahu i Maui, odnosno, dvaju najvažnijih havajskih otoka. Na toj je dužnosti sudjelovao u upravljanju kraljevstvom u razdoblju velikih političkih i gospodarskih promjena, kada su Havaji sve više dolazili pod utjecaj Sjedinjenih Američkih Država i europskih sila.

Bračni par Dominis živio je upravo u Washington Placeu, kući koju je desetljećima ranije sagradio Johnov otac. Ta je rezidencija postala mjesto važnih političkih sastanaka, prijema i društvenih događaja, ali i njihov obiteljski dom. Premda nisu imali djece, John Owen i Lydia ostali su jedna od najpoznatijih havajskih povijesnih obitelji 19. stoljeća.

John Owen Dominis preminuo je 1891. godine u Honoluluu. Njegova je smrt označila kraj jedne iznimne životne priče, ali i početak posljednjega poglavlja havajske monarhije. Samo nekoliko mjeseci nakon njegove smrti njegova je supruga okrunjena za havajsku kraljicu pod imenom Liliʻuokalani. Time je postala posljednja vladarica neovisnoga Havajskog Kraljevstva.

Da je John Owen Dominis poživio još nekoliko mjeseci, postao bi kraljevski suprug posljednje havajske kraljice. Sudbina je, međutim, odlučila drukčije. Ostao je zapamćen kao posljednji havajski princ, dok se nakon vladavine kraljice Liliʻuokalani havajska dinastija ugasila. Već 1893. godine monarhija je svrgnuta, a nekoliko godina poslije Havaji su postali teritorij Sjedinjenih Američkih Država, čime je završilo jedno važno razdoblje njihove povijesti.

Priča o obitelji Dominis daleko nadilazi obiteljsku kroniku. Ona govori o vremenu velikih pomorskih putovanja, trgovine i migracija, kada su ljudi iz malih dalmatinskih mjesta mogli svojim znanjem, hrabrošću i poduzetnošću dospjeti na najudaljenije krajeve svijeta. Kapetan John Dominis Gospodnetich nije mogao ni slutiti da će kuća koju je sagradio postati simbol havajske državnosti niti da će njegov sin ući u kraljevsku obitelj jednoga otočnog kraljevstva.

Za hrvatsku iseljeničku povijest ova je priča posebno vrijedna jer pokazuje da hrvatski tragovi nisu prisutni samo u zemljama u koje su naši ljudi odlazili u velikom broju, poput Čilea, Argentine, Australije ili Sjedinjenih Američkih Država, nego i na udaljenim pacifičkim otocima gdje su pojedinci ostavili iznimno dubok povijesni pečat.

Danas posjetitelji Honolulua mogu razgledati Washington Place i upoznati se s poviješću posljednje havajske kraljice, no rijetki znaju da početak te priče vodi do jednoga bračkog pomorca. Upravo zato ime Johna Dominisa Gospodneticha zaslužuje posebno mjesto u povijesti hrvatskoga iseljeništva. Njegov život potvrđuje da hrvatski pomorci nisu bili samo putnici svjetskim morima, nego i graditelji mostova među narodima i kulturama, ostavljajući tragove koji su preživjeli stoljeća i postali dijelom svjetske baštine.