Hrvatsko-mađarska likovna suradnja putem izložbenog projekta Femininologija

U organizaciji Mađarskog udruženja likovnih i primijenjenih umjetnika i Hrvatskog udruženja vizualnih umjetnika i likovnih kritičara, u Budimpešti je otvorena izložba FEMININOLÓGIA – FEMININOLOGIJA - FEEMININOLOGY – 2025, na kojoj je nazočio i hrvatski veleposlanik dr. sc. Mladen Andrlić sa suradnicama i koji je uz predsjednice Mađarske udruge Mártu Simonffy i kustosicu izložbe Sandu Stanaćev Bajzek, održao pozdravni govor. Izložbu je otvorila povjesničarka umjetnosti Tünde Sipos, inače podrijetlom iz hrvatske Baranje.

- Osjećaj je lijep. Izložbom u Budimpešti završili smo ovogodišnje predstavljanje međunarodnog izložbenog projekta Femininologija koji je ove godine realiziran kao hrvatsko-mađarska suradnja. Mađarska udruga likovnih i primijenjenih umjetnika mađarsko je glavno umjetničko udruženje pa nam je suradnja s njima bila i čast i zadovoljstvo. Zadovoljstvu je pridonio i dolazak i potpora našeg veleposlanstva, tj. veleposlanika koji je na otvorenju govorio o važnosti kulture i umjetnosti u hrvatsko-mađarskoj suradnji, a izložbu je svesrdno podržala i delegacija veleposlanstva - diplomatska savjetnica gđa. Marina Sikora, zadužena za kulturnu suradnju te veleposlanikova tajnica gđa. Neda Maretić. 

Voditeljica galerije Mađarske udruge likovnih i primijenjenih umjetnika, povjesničarka umjetnosti gđa. Ágnes Urban divno nas je dočekala, lijepo je i postavila izložbu, a mlada kustosica, povjesničarka umjetnosti Tünde Sipos nadahnuto je govorila o Femininologiji, naglasivši njezine ključne točke, ciljeve i namjeru projekta kojim ja već 12-u godinu predstavljam stvaralaštvo hrvatskih i inozemnih vizualnih umjetnica. Na otvorenje izložbe došla je u Budimpeštu i predstavnica Mađarskog kulturnog centra – Instituta Liszt u Zagrebu, gđa. Beáta Siklósi, kulturni ataše, koja je „glavni krivac“ ove suradnje, jer je ona povezala dvije udruge i učinila da Institut Liszt bude izvrstan partner u ovogodišnjoj Femininologiji. Tako da sam u potpunosti zadovoljna, jer je i u Budimpešti Femininologija prepoznata i dostojno valorizirana - izjavila nam je kustosica izložbe Sanda Stanaćev Bajzek.

U ovogodišnjoj izložbi sudjelovalo je dvadeset umjetnica, deset hrvatskih i deset mađarskih, čiji su se radovi referirali na djelo i život mađarskih, odnosno hrvatskih heroina.

- Svaka od umjetnica odabrala je jednu povijesnu žensku osobu ili suvremenicu koja je inspirira, s kojom se poistovjećuje, ili onu koja je dio identiteta njene zemlje. Tako je Irena Gayatri Horvat odabrala našu veliku slikaricu Anku Krizmanić ovjekovječivši je u Art knjizi i instalaciji sastavljanoj od 12 dvometarskih linoreza na svili. Marijana Županić Benić izložila je svoju skulpturu instalaciju posvećenu Slavi Raškaj, Vesna Matić posvetila je svoj diptih Nives Kavurić Kurtović, a Lahorka Rožić svoj slikarski triptih slavnoj hrvatskoj pijanistici i kompozitorici Dori Pejačević. Sanela Đurinec posvetila je svoj rad velikoj Vesni Parun. Consuelo Palma, slikarica čileanskih korijena odabrala je hrvatsku slikaricu Jelenu Dorotku Hoffmann koja je u Parizu izlagala s Picassom. Slikarica Jelena Martinović odabrala je književnicu i pionirku hrvatskog alpinizma Dragojlu Jarnević. A blažena Jelena Kosača žena je kojom se inspirirala Ana Marija Botteri. Još jednu sveticu stavila je u centar svoga djela Jagoda Popović odabravši sv. Hildegardu koja je toliko popularna u Hrvatskoj, da je jedina „ne-Hrvatica“ koja se našla u ovoj mozaiku posveta slavnim Hrvaticama.

- Drago mi je da sam dio ovog projekta. Ja sam izložila dva rada koja su posvećena našoj umjetnici Kavurić Kurtović. Svi smo zapravo odabrali nekog umjetnika koji nas je inspirirao. Meni se zapravo dopala jedna njena izjava, a to je „uvijek nadglasana, nikada uvjerena“. Privuklo me, bilo mi jako zanimljivo, pogotovo njeni formati rada, rad s papirom, unutar formata još jedan format itd., ona se ipak uspjela izboriti, stvoriti nekakav svoj intimni prostor koji je vrlo organski, tečan, vrlo ženstven i s njim sam se mogla povezati, imam osjećaj kao da sam zapravo imala dijalog s njom. Poruka bi bila da zapravo se povežemo sa onim dijelom sebe koji se možda unutra osjeća znatiželjan, kreativan, slobodan, ali ponekad je zbog situacija u društvu nekih životnih okolnosti sputan. Trebamo osloboditi tu kreativnu snagu u sebi -  rekla je Vesna Matić, slikarica koja se bavi i art terapijom i integrativnim geštaltom.

Međunarodni multimedijalni izložbeni projekt Femininologija  tradicionalno se već 11 godina održava u listopadu, u mjesecu posvećenom ženi i njezinu zdravlju.

- Projekt je završio svoje ovogodišnje predstavljanje izložbom u Budimpešti, u galeriji Mađarske udruge likovnih i primijenjenih umjetnika, s kojom je naša Hrvatska udruga likovnih umjetnika i likovnih kritičara (HULULK) organizirala i provela vrijednu suradnju, povezujući i dva grada, naš Zagreb i grad Budimpeštu, ali i dvije zemlje – Hrvatsku i Mađarsku. Začet je i pokrenut u ideji predstavljanja stvaralaštva vizualnih umjetnica s namjerom akceptiranja višestrukog identiteta žene, brojnih arhetipova i stereotipova kojima je izložena, pokušavajući proniknuti u ženinu bit te umjetnošću krenuti u potragu za njezinom stvarnom ulogom i značenjem u društvu - rekla je Bajzek i dodala:

- Izložba ukazuje na globalnost i potentnost umjetničkog djelovanja u promicanju kulture i umjetnosti izvan vlastitih granica. Žene umjetnice često prelaze te granice, hrabro prolaze „općim mjestima“ naših civilizacijskih spoticanja – spolnosti, osobnih sloboda, morala, nametnutih uloga. Dokazuju da nema ženske ni muške umjetnosti, već samo loše i dobre umjetnosti. A ovih deset iznimnih hrvatskih umjetnica zajedno sa svojim mađarskim kolegicama to je jasno pokazalo i dokazalo. -