Predstavljanje dvojezičnog Zbornika Dom(a) u obje domovine u čast rođendana prof. Dinka Šokčevića

Hrvatska samouprava Budimpešte i Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost "Croatica", u Kazališnoj dvorani sjedišta Hrvatske samouprave Budimpešte, organizirali su predstavljanje dvojezičnog jubilarnog zbornika Doma u obje domovine / Otthon két hazában, priređenog u čast prof. dr. sc. Dinka Šokčevića, povodom njegovog rođendana.

Zbornik okuplja znanstvene i stručne radove kolega, suradnika i bivših studenata, kao izraz zahvalnosti za dugogodišnji znanstveni, nastavnički i kulturni doprinos prof. Šokčevića na hrvatsko-mađarskim prostorima.

- Prvo, jako sam se ugodno iznenadio, ipak kada bivši studenti, prijatelji, kolege pripreme takav zbornik, rođendanski, to je radostan događaj. Ovaj Zbornik je zapravo zajedničko djelo i Hrvata iz Mađarske, dakle hrvatskih stručnjaka, a isto tako i hrvatskih stručnjaka iz Hrvatske. Ali, ne možemo zaboraviti da u uređivanju zbornika sudjelovali su i Mađari, dakle mađarski povjesničari, dakle to je zapravo, možemo reći da meni je posebno drago jer to dokazuje da ona suradnja koju sam ja pokrenuo prije, sad već skoro 40 godina između dvije struke, eto rađa plodove. Mislim da će biti još takvih izdanja, nadam se, pa suradnja ide i službeno, dakle Hrvatski institut za povijest, ali i Zavod za društvene znanosti HAZU i Mađarski institut za povijest iz Budimpešte, dobro surađuju i također naravno postoji odlična suradnja između Znanstvenog Zavoda Hrvata u Mađarskoj i Hrvatske katedre u Pečuhu i raznih zagrebačkih i osječkih znanstvenih i nastavnih ustanova, dakle ta suradnja zaista dobro funkcionira i meni je zaista posebno drago što u toj suradnji sam sudjelovao od samih početaka - izjavio nam je slavljenik, prof. dr. sc. Dinko Šokčević.

Događaj je moderirao glumac i predsjednik Hrvatske samouprave Budimpešte, Stipan Đurić, koji nam je na početku rekao.

- Najljepši cilj današnjeg okupljanja jest — ljudski i prijateljski:

da se okupimo kao zajednica, da Dinku čestitamo rođendan, da mu pokažemo koliko je cijenjen kao znanstvenik, kao profesor, i kolega, ali i koliko je voljen kao prijatelj. Ovaj Zbornik, na simboličan način u sebe zatvara krug svih onih s kojima je Dinko surađivao, i na najljepši način povezuje obje njegove domovine — i profesionalno i osobno. Zajedno s Croaticom, mi kao Hrvatska samouprava Budimpešte, brinemo se o važnim znanstvenim i kulturnim događajima, kulturna smo uporišta u očuvanju kulturnih vrijednosti, služimo za dobrobit naše zajednice u samom centru grada. Prof. Šokčević, je ne samo nadahnuće ovoga zbornika, nego i čovjek koji je godinama povezivao ljude, ideje i institucije, i koji je mnogima od nas bio poticaj i oslonac na našem putu. -

Nazočnima se obratio i hrvatski veleposlanik dr.sc. Mladen Andrlić.

- Dinko pomaže da ne samo utonemo u prošlost, nego da iz prošlosti izvučemo najbolje i na tom tragu idemo dalje. Tako je nešto pokušao, učiti i iz povijesti, i prilagođavati današnjici i sutrašnjici, znam da je to vrlo, vrlo teško. Ja samo mogu ga još jednom pohvaliti što je doista zadržao zajedno i približio hrvatski i mađarski narod. Približio je razumijevanje i poimanje i prepoznavanje akcenata mađarske i hrvatske povijesti i u brojnim situacijama je pronašao čvrstu poveznicu. -

Na glavnom su stolu bili i oni koji su na različite načine povezani s Dinkovim znanstvenim i nastavničkim radom: Timea Šakan -Škrlin ravnateljica Neprofitnog poduzeća za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „Croatica”, dr. Molnár Antal ravnatelj Instituta za povijest pri Sveučilištu „Eötvös Loránd“ u Budimpešti, dr. Damir Karbić upravitelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Zagrebu, dr. Lehocki-Samardžić Ana– izvanredna profesorica Katedre za mađarski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku, predsjednica Instituta za jezik Glota, dr. Bockovác Tímea docentica Katedre za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu. Nazočni su bili i dr. Varga Szabolcs glavni znanstveni suradnik Instituta za povijest pri Sveučilištu „Eötvös Loránd”, dr. sc. Željko Holjevac ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, dr. sc. Stjepan Blažetin ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj i ostali.

Dr. Molnár Antal prisjetio se poznanstva i prijateljstva s Dinkom.

-  Prijateljstvo, koje se proteže unatrag tri desetljeća dobilo i svoje destinacije, gradove u kojima smo se susretali. Osim Budimpešte, ili u određenom smislu čak i prije Budimpešte, dvije najvažnije lokacije su Zagreb i Rim. Ova dva grada obojici su postala simbolična mjesta: prvi je grad prijestolnica hrvatske kulture, a drugi je centar univerzalnog katolicizma i europske kulture. Oba su grada obojici postala iznimno važna, no ipak u različitoj mjeri, a istom su ostala istaknuta mjesta naših susreta. Dinku je predodređeno porijeklo, odgoj zbog tradicije naslijeđene od bake i oca, a istodobno je to i svjestan, osobni odabir jer on nije u kolijevci upio u sebe jezik na razini materinskog jezika, već ga je u odrasloj dobi, vlastitom odlukom usvojio na toliko visokoj razini na kojoj ga sada govori, možemo reći – savršeno. -

- Dinko je pojava sam za sebe, kojemu je tema koju proučava stopila se s njegovim bićem - dodaje dr. Molnár.

- Njega ne zanimaju samo određeni zanimljivi momenti hrvatske, mađarske ili europske povijesti, već ga zanima cjelovitost hrvatskoga svijeta: povijest, jezik, književnost, umjetnost, odnosno sve pojavnosti kulture. Pored svega toga strastveno gradi mostove između dva naroda mađarskog i hrvatskog jer oba zajedno predstavljaju njegov identitet, što je pojam za sebe, svojevrsni Dinkov efekt. Dinko je dakle jedinstvena pojava. On je pojava koja je trenutno u nestajanju i kao takav je nezamjenjiv. Stoga je iznimno važno da što dulje ostane među nama, da ostane aktivan i da gradi mostove između hrvatske i mađarske kulture, da nam pomogne što dublje razumjeti jedni druge, da mu se možemo obratiti svim svojim pitanjima. -

U tom smislu Šokčević je bio i prvi ravnatelj i utemeljitelj Mađarskog instituta Liszt u Zagrebu, a u tom je duhu i prevodio dijela pjesnika Pilinszkog na hrvatski jezik. On je u punom smislu riječi kulturni djelatnik, koji bi želio upiti kulturu jednog naroda u svojoj punini.

Upravitelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Zagrebu, dr. Damir Karbić izjavio je:

- Poznajemo se od 80-ih godina, ali od ranih 90-ih naši međusobni odnosi postali su intenzivniji u zajedničkim pokušajima boljeg povezivanja hrvatskih i mađarskih povjesničara, pa se razvila dobra suradnja, ali odanost i prijateljstvo prije svega. Surađivali smo i dalje surađujemo na brojnim zajedničkim temama i zbivanjima, poput niza proslava, godišnjica vezanih uz povijest. Smatram da su hrvatska i mađarska povijest duboko povezani, te da su Hrvati i Mađari dva izuzetno povezana naroda, kako u povijesnom tako i u kulturnom smislu, unatoč značajnoj razlici u lingvističkim korijenima njihovih jezika.

Upravo međusobno poznavanje i znanstvena analiza zajedničke prošlosti, ograničene su u prvom redu međusobnim nedovoljnim poznavanjem jezika. Tu je Dinko kao ključna osoba koja je takav pristup mogla ispraviti i ispravlja, a nadam se da će to još dugo i dalje raditi. -

Tu dolazimo do činjenice da je najbolji način odati počast povjesničara i znanstvenika, složiti Zbornik radova, i to s područja s kojima se i sam Šokčević bavi, ideja koja je nastala u Pečuhu.

- Mnoga su se prijateljstva razvila posve slučajno, kada su se dva bića našla u istom prostoru, a ima i onih čije je nastajanje gotovo sudbonosno. U takva se mogu brojiti i ona kada razvijemo prijateljstva s ljudima, kojima je bio profesionalni zadatak podučavati nas. Kolega Šokčević je jedan i od onih koji podučava svojim primjerom i čiji zadatak vođenja i podučavanja nikada ne prestaje. Ideja za Zbornik koji ovdje vidimo, koji držite u rukama, rodila se u kantini sveučilišne knjižnice u Pečuhu kada smo se kolega Varga i ja na jednoj od pauza od rada i istraživanja, vratili ne samo s idejom za Zbornik dragom prijatelju Dinku, već i cijelim popisom ljudi i institucija koje je trebalo potražiti. Nastojali smo rekonstruirati sve važnije situacije, istaknuti suradnike Dinkovoga profesionalnog života i tako smo uspjeli suziti izbor na četiri grada i četiri institucije: Budimpeštu, Pečuh, Zagreb i Osijek. Gradovi su to u kojima je potpisivao indekse, ali i u kojima je kulturno i znanstveno djelovao“, rekla je dr. Ana Lehocki-Samardžić– izvanredna profesorica Katedre za mađarski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku.

Naime, Dinko je osim znanstvenim i nastavnim radom, prepoznatljiv i društvenim angažmanom za hrvatsku zajednicu u Mađarsku.

- Istaknuo se svojim prijevodima pjesnika Pilinskog na temelju čega je okupio umjetnike iz raznih područja s kojima promovira kulturne književne događaje, diljem Hrvatske i Mađarske i glazbeno-scenskim prikazima. Njegova širina znanstvene misije i umjetničkog djelovanja učinila se nezaobilazni čimbenikom kod osnivanja Mađarskog instituta List u Zagrebu. Kao izaslanik mađarske kulture u hrvatskoj prijestolnici radio je ono u čemu je najpogodniji - okupljao je intelektualce i poticao znananstveni dijalog i suradnju umjetnosti - dodaje dr. Lehocki-Samardžić.

Pa tako Zbornik radova Dom(a) u obje domovine - Otthon két hazában, ima 462 stranice, recenzirana je dvojezična (mađarsko-hrvatska) znanstvena publikacija priređena u čast Dinka Šokčevića, uz sudjelovanje njegovih nekadašnjih učenika i suradnika.

- Misao sadržana već u samom naslovu - osjećaj intelektualne i kulturne ukorijenjenosti između dviju domovina, sažima znanstveni i ljudski životni put slavljenika, koji je u presudnoj mjeri povezan s istraživanjem mađarsko-hrvatskih povijesnih i kulturnih dodira. Objavljeni tekstovi ne odražavaju samo glavne smjerove jedne znanstvene karijere, nego i slojevitost životnog puta Dinka Šokčevića: u njima se prepoznaju njemu svojstvena intelektualna otvorenost, inovativnost u postavljanju istraživačkih pitanja, kao i sklonost izboru i razradi tema koje popunjavaju važne praznine u znanstvenom diskursu. Tematski gledano, radovi u Zborniku obuhvaćaju iznimno širok raspon tema, jasno odražavajući već spomenutu raznolikost istraživačkih interesa slavljenika, koji se, osim povijesne znanosti, protežu i na likovnu umjetnost, znanost o književnosti i prevođenju, kao i na pojedina područja etnologije - kaže dr. Tímea Bockovác.

Najbrojniju skupinu autora čine povjesničari, koji su s ukupno 21 radom znatno obogatili Zbornik. Njihova istraživanja obuhvaćaju razdoblja od 12. stoljeća pa sve do druge polovice 20. Stoljeća. U području znanosti o književnosti objavljene su analize prigodnih pjesama Jánosa Pilinszkog i Ivana N. Pakróczyja, dok kulturološki i etnološki radovi razmatraju pitanja tradicije i pamćenja, ne zaboravljajući pritom ni značaj etnografskog terenskog rada Dinka Šokčevića. U cjelini gledano, Zbornik se svojom tematskom raznolikošću, bogatom izvorničkom građom i interdisciplinarnim pristupom pokazuje kao dostojan hommage životnom djelu slavljenika, ali i kao značajan doprinos znanstvenom istraživanju mađarsko-hrvatskih povijesnih, jezičnih i kulturnih veza.

Zahvale su pristigle za lektore i recenzente, kao i suradnike koji su s velikom predanošću skrbili o pristiglim tekstovima: Timea Šakan-Škrlin, ravnateljica Neprofitnog poduzeća za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „Croatica"; Zsolt Erőss, urednik prijeloma, grafičar Ádám Árpád Szabó, čija su idejna rješenja naslovnice dostojno uobličila sadržaj Zbornika. Njihovim je radom omogućeno da publikacija u visokoj estetskoj i stručnoj kvaliteti dođe do čitatelja. Urednici Zbornika su Ana Lehocki Samardžić, Szabolcs Varga i Stipica Grgić.

- Slijedeći Dinkov primjer, zagovaratelji smo toga kako istinska vrijednost znanosti ne leži u pružanju gotovih odgovora, nego u stvaranju dijaloga te u tome da, postajući zajednička vrijednost, ne razdvaja, nego povezuje jezike, kulture i naraštaje. Prema riječima Umberta Eca: „Knjige su alati pomoću kojih funkcionira pamćenje čovječanstva“. U tom duhu nadam se da će zbornik Dom(a) u obje domovine biti ne samo izraz poštovanja, nego i trajno svjedočanstvo zajedničkog pamćenja, znanstvenog dijaloga i kulturne povezanosti -  kaže dr. Bockovác.

Pred sam kraj događaja Đurić je recitirao nekoliko pjesama dio zajedničkih projekata sa Šokčevićem za kazalište, a onda je uslijedila i slavljenička torta. Za glazbeni se ugođaj pobrinuo pijanist Valer Hegedus. Ovaj su projekt omogućile institucije: Institut za jezik Glotta iz Hrvatske, Zaklada za hrvatsko školstvo u Mađarskoj, Hrvatski institut za povijest, te Institut za povijest ELTE BTK. Izdanje je nastalo uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Hrvatske državne samouprave te Hrvatskog instituta za povijest. Tiskani primjerci dostupni su u ograničenom broju, dok je zbornik već dostupan i u digitalnom obliku na mrežnim stranicama Zaklade za hrvatsko školstvo Mađarskoj (www.zaklada.hu) i Instituta za jezik Glotta (www.glotta.com.hr)