Hrvatska zajednica u pokrajini Buenos Aires i na jugu Argentine

Treći dio

Velik dio argentinskih Hrvata živi u provinciji Buenos Aires, u mjestima i gradovima koji okružuju glavni grad.

Oko 40 kilometara udaljen od Buenos Airesa nalazi se Pergamino, grad osnovan u 17. stoljeću, u kojem živi oko 100 000 stanovnika. Ondje djeluje i značajna hrvatska zajednica. Iako nemaju vlastiti klub, okupljaju se jednom godišnje. U gradu je postojala Jugoslavenska ulica, kojoj je ime promijenjeno u Hrvatska, ali samo u jednom dijelu — druga polovica i dalje nosi staro ime.

Još jedan kuriozitet nalazi se u provinciji Buenos Aires. U gradiću Arrecifes postoji skulptura Gospe od Međugorja, što je vidljivo označeno na ploči pokraj glavne ceste, uz koju i obitelj Buratovich ima svoju tvrtku.

Jakov Buratović rođen je u Vrbanju na Hvaru 17. siječnja 1846. godine, u obitelji Antuna i Magdalene rođene Justinijanović. Bio je vojni inženjer koji je sudjelovao u izgradnji Sueskoga kanala, a u Buenos Aires dolazi 1869. godine. U Argentini se istaknuo trasiranjem telegrafskih linija u unutrašnjosti te radom na izgradnji željezničkih pruga. Tijekom tih radova nailazio je na poteškoće s domorodačkim stanovništvom, pa je jednom prilikom izgubio sve radnike, no unatoč tome stekao je čin majora. Umro je u Buenos Airesu 1909. godine.

Argentinske vlasti odužile su mu se tako što je željeznička postaja u mjestu Villarino, između Bahíe Blance i Carmen de Patagones, nazvana Mayor Buratovich. U njegovu čast trg u Rosariju nosi ime Plaza Buratovich, a po njemu je nazvan i gradić Mayor Buratovich na jugu provincije Buenos Aires.

Najveći broj argentinskih Hrvata živi u Buenos Airesu, gdje su dobro organizirani kroz crkvu i hrvatska društva te njeguju folklor i klapsku pjesmu. Vijesti o njima šire se diljem svijeta putem glasila Studia Croatica, čiji je glavni urednik Joza Vrljičak. Imaju i radijske programe, a ovdje se hrvatski jezik još uvijek govori, za razliku od većine drugih dijelova Argentine.

U Buenos Airesu nalazi se Hrvatski trg (Plaza República de Croacia), mjesto okupljanja Hrvata u raznim prigodama, osobito povodom Dana državnosti Republike Hrvatske. Na trgu se nalazi ploča s natpisom:

REPUBLICI HRVATSKOJ

U ZNAK SJEĆANJA

GRAD BUENOS AIRES

1997

Na Hrvatskome trgu postavljena je i replika kamene krstionice kneza Višeslava, jednoga od najvažnijih spomenika ranoga srednjeg vijeka u Hrvata. Taj je motiv osobito omiljen u iseljeništvu jer simbolizira hrvatski identitet.

Stotinjak kilometara od Buenos Airesa nalazi se La Plata, grad u kojem je živio Hvaranin Ivan Vučetić (Hvar, 1858. – Dolores, Argentina, 1925.). Prvo je obrazovanje stekao u rodnome Hvaru kod franjevca Bonagracije Marojevića. Bio je kapelnik Hvarske glazbe i bavio se skladanjem.

U Argentinu je iselio 1884. godine, a već 1888. postao je vježbenik u policiji. Brzo je napredovao i proslavio se rješavanjem slučaja Rojas iz 1892. godine, povezanog s ubojstvom dvoje djece. Slučaj je riješio primjenom metode identifikacije pomoću otisaka prstiju, koja dotad nije bila u širokoj uporabi.

Zahvaljujući tom doprinosu, Vučetića se smatra ocem daktiloskopije. Njegova metoda ubrzo je prihvaćena diljem svijeta, a zbog svoje jednostavnosti i pouzdanosti koristi se i danas.

Neposredno prije njegove smrti u gradu Dolores, u provinciji Buenos Aires, osnovan je Policijski muzej u kojem se nalazi Vučetićeva spomen soba. U Rosariju je osnovan studij kriminalistike koji nosi njegovo ime, a po njemu je nazvan i gradski park u La Plati. Osim toga, 17 kilometara od La Plate, u mjestu San Juan, u parku Pereyra Iraola, 1941. godine osnovana je policijska škola Escuela de Policía Juan Vucetich. Republika Argentina izdala je i poštansku marku s likom Ivana Vučetića.

Oko 600 kilometara južno od Buenos Airesa, nalazi se Bahia Blanca, a naselili su je Bračani, Šibenčani, Imoćani, Istrani i Slavonci. Posebno mjesto za tamošnje Hrvate predstavlja Park hrvatskom doseljeniku, koji su dobili odlukom gradskih vlasti. U parku se nalazi i dječje igralište, a povodom 21. obljetnice hrvatske neovisnosti postavljena je i spomen-ploča hrvatskim doseljenicima.

Na obali Atlantika, na jugu, u argentinskoj pokrajini Chubut, smjestio se grad Comodoro Rivadavia, u kojem živi oko 180 000 stanovnika. Hrvati su ovamo dolazili početkom 20. stoljeća i bavili su se ponajprije stočarstvom.

U tim su krajevima tada vladale oštre zime koje su znale uništiti cijela stada ovaca. Prema svjedočanstvima tamošnjih farmera, ovce su hranu tražile ispod snijega jer nije postojala praksa spremanja sijena. Zbog toga je svakoj ovci u Patagoniji bilo potrebno osigurati najmanje 4 do 5 hektara zemlje.

Ivan Lupis Vukić, kroničar i novinar, pisao je iz Comodora 1931. godine u Split:

Evo ti me niz kraj u kome uz more od +2 stupnja ne raste ništa preko 50 cm. Dosad našao naša naselja u Comodoro Rivadavia, Pto Deseado i S. Julian.

U Comodoru Rivadavia postoji ulica Croacia, kao i trg Plaza Croacia, koji je otvoren 26. studenoga 2011. godine. Na trgu je postavljena ploča s hrvatskim grbom.

U gradu Puerto Madryn, također u pokrajini Chubut u argentinskoj Patagoniji, živi oko 60 000 stanovnika. Grad je osnovan 1865. godine, kada se ondje usidrio velški kliper. Lokalna zajednica odala je počast Hrvatima imenovanjem jedne ulice Ulica Hrvatska (Croacia).

Nastavlja se…