Velika kriza: Dodik protiv međunarodne zajednice

Bosna i Hercegovine punim je jedrima "uplovila" u još jednu krizu koju bi mogli nazvati "Dodik protiv 'međunarodne zajednice' i bošnjačke političke vrhuške". 

Sud BiH je 18. kolovoza odbio žalbu Milorada Dodika na odluku kojom ga je Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH smijenilo s dužnosti predsjednika Republike Srpske. Time je odluka postala pravomoćna, a Dodik i službeno ostao bez mandata. Podsjetimo, Sud BiH prošlog je mjeseca Dodika pravomoćno osudio na godinu dana zatvora zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice. SIP BiH je nakon toga najavio raspisivanje izbora za novoga predsjednika RS-a jer ako ste pravomoćno osuđeni na zatvorsku kaznu od preko šest mjeseci ne možete više obavljati svoju dužnost.

Samo četiri dana kasnije, 22. srpnja, stigao je odgovor iz Republike Srpske. Entitetski parlament - Narodna skupština Republike Srpske u kojoj većinu ima koalicija koju predvodi Dodikov SNSD, razmotrio je i usvojio odluku o raspisivanju referenduma (25. listopada) povodom presuda Suda BiH izrečenih predsjedniku Republike Srpske i odluke SIP-a BiH o prestanku mandata Miloradu Dodiku. Referendumsko pitanje će glasiti: "Prihvaćate li odluke neizabranog stranca Christiana Schmidta i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika Republike Srpske, kao i odluku SIP-a o oduzimanju mandata predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku?" Dodik, koji odbija napustiti ured u Banjoj Luci i ne priznaje odluku SIP-a kojom mu je oduzet mandat, kontinuirano prijeti kako neće dopustiti provedbu izbora na tlu RS-a na kojima bi se birao njegov nasljednik.

Tri pitanja

Tako je Bosna i Hercegovina utonula u još jednu duboku krizu za koju nitko ne može sa sigurnošću prognozirati kako će završiti. Većina analitičara smatra da će gubitnik biti Dodik, ali to sve može doći u pitanje ako, sada smijenjeni entitetski predsjednik, uspije zadržati u svojim rukama sve glavne poluge vlasti u Republici Srpskoj.

Bošnjačka politika odluku o smjeni Dodika slavi kao svoj veliki uspjeh, hrvatski politički predstavnici se drže vrlo suzdržano uz poruku da se presude Suda BiH moraju poštovati, dok je Dodik, kako je već navedeno, najavio da presudu Suda BiH i odluku SIP-a neće poštovati te da će organizirati referendum na području Republike Srpske gdje će zatražiti da srpski narod kaže podržava li ga na mjestu predsjednika tog entiteta.

Tri pitanja dobrim poznavateljima prilika u BiH odmah se nameću. Prvo: Milorada Dodika krajem 90-ih godina ustoličila je međunarodna zajednica dok je rušila Srpsku demokratsku stranku ratnog zločinca Radovana Karadžića. Naime, 1999. godine, tadašnji visoki predstavnik u BiH Carlos Westendorp iskoristio je bonske ovlasti i smijenio tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Nikolu Poplašena jer je Poplašen bio upravo protiv imenovanja Milorada Dodika na dužnost predsjednika Vlade RS-a. Tih godina i Richard Holbrooke, tvorac Daytonskog rješenja, piše hvalospjeve Miloradu Dodiku. No, situacija se već tijekom idućih nekoliko godina mijenja i Dodik zauzima pozicije koje je ranije zastupao i SDS. U mnogim područjima političkog djelovanja i oštrije. Otvoreno pokazuje da ne poštuje međunarodne poklisare i traži njihov odlazak, odnosno nemiješanje u politički život zemlje...

Krajem 2023. bivši američki veleposlanik u BiH Michael Murphy, neprikosnoveni i arogantni gospodar BiH tijekom svog mandata, odlučuje se na završni obračun s Dodikom. Tada počinju sudski procesi i čuje se nikad teža retorika s obje strane. No, početkom ove godine Murphy je "poluskrivečki" nestao iz zemlje u jedno hladno i maglovito sarajevsko zimsko jutro i ostavio BiH u nikada gorem stanju. Njegova nasljednika do dana današnjeg nema.

Dakle, što možemo iz navedenoga naučiti? Čak i ako međunarodna zajednica instalira svoje nove pulene na čelna mjesta u RS-u ništa se neće promijeniti. Za koju godinu imat će nove "Dodike". Samo puno jače.

Odnos snaga

Drugo je pitanje hoće li do toga uopće doći? SNSD i Milorad Dodik imaju uvjerljivo najveću podršku od svih političkih stranaka u RS-u preko dvadeset godina. I zadnji izbori su to potvrdili. Dodik uporno tvrdi da je riječ o političkom suđenju i političkom sudu te je ponudio oporbenim strankama vladu nacionalnog jedinstva što oporbenjaci nisu prihvatili.

Oporba u RS-u nije jedinstvena po pitanju novih izbora. Partija demokratskog progresa, čije je čelnik Draško Stanivuković gradonačelnik najvećeg grada u tom entitetu - Banja Luke, odbacila je ideju da se izlazi na nove izbore koje će raspisati SIP BiH uz ogradu da bi se to moglo dogoditi jedino ako bi se sve srpske stranke u tom entitetu dogovorile oko jednog zajedničkog nestranačkog kandidata. Srpska demokratska stranka, utučene višedesetljetnim oporbenim statusom, nada se da bi konačno mogla pobijediti SNSD i ne protivi se smjeni Dodika i provedbi izbora za predsjednika tog entiteta.

Središnje izborno povjerenstvo BiH sada mora u roku od 90 dana raspisati prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.

U međuvremenu, Vlada Republike Srpske ostala je bez premijera jer je Radovan Višković podnio ostavku. Dodik je, usprkos tome što je smijenjen s dužnosti predsjednika RS-a, imenovao Savu Minića, aktualnog ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, za novoga mandatara (zakonski gledano to imenovanje može izvršiti samo predsjednik RS-a, a Dodik to više nije).

Dodik poziva inozemne saveznike – Mađarsku, Srbiju, Rusiju, ali i Sjedinjene Države – da obrate pozornost na, kako tvrdi, diskriminaciju srpskog naroda. Također je proteklih dana poručio da se ni u jednoj školi, domu kulture ili nekoj drugoj javnoj ustanovi neće moći održati izbori za novoga predsjednika RS-a.

Ipak, većina analitičara u BiH smatra de će formalno-pravno izbori biti raspisani, a hoće li, gdje i kako biti održani, to u ovom trenutku nitko ne zna.

Što će reći Amerika?

Treća je nepoznanica stav Sjedinjenih Američkih Država. SAD su najjača i najutjecajnija karika i danas u BiH, no pod administracijom Donalda Trumpa BiH nije ni blizu žarišta američkih interesa. Mjesecima je veleposlaničko mjesto u BiH upražnjeno. Administracija Donalda Trumpa spriječila je postavljanje osobe koju je bivša Bidenova administracija već bila odredila. To već nešto govori. No isto tako, ta administracija nije poduzela ni mjere koje bi pokazale da je došlo do velikoga zaokreta u odnosu prema BiH.

Ukoliko dođe do usložnjavanja prilika u BiH SAD neće moći ostati po strani. I tada će stvarno biti značajno kakve će poteze povući. Dodik se otvoreno nada promjeni američke politike prema BiH, bošnjački političari i predstavnici međunarodne zajednice pak poručuju da do toga neće doći. Ako bi se dogodio zaokret u američkoj politici, tada su sve mogućnosti otvorene.

Očito, u BiH u sljedećim tjednima i mjesecima može uslijediti velika kriza kojoj se ne može predvidjeti ishod. Svi scenariji su mogući. Da Dodik "padne" i vlast preuzme oporba; da kompromisno ostane na čelu SNSD-a i da pobijedi njegov kandidat za predsjednika RS-a; da ostane neki nejasni status quo; da se u kaotičnu situaciju ubaci nova administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa i donese odluku o budućnosti zemlje…

No bez obzira na sve to ostaje temeljna činjenica da BiH, trideset godina od ustrojstva daytonske države, ostaje nestabilno i duboko podijeljeno društvo. Projekt zacrtan u Daytonu pokazuje odavno sve svoje dugoročne slabosti.

Treba ponoviti i stoti put: učinak tzv. međunarodne zajednice u BiH je poražavajući. Većina njenih poteza BiH gura u još veće probleme. Zadnje dvije godine to samo potvrđuju. Bez dogovora domaćih političara, koji treba uključiti i novi preustroj BiH, izlaza iz krizne situacije u BiH nema. Međunarodna zajednica može biti tek posrednik u tim dogovorima. A do tada BiH uplovljava iz "bure u buru".