Ovotjedna Dalmatinska kartolina prati pokladne svečanosti i tradicije od Zagore do otoka.
Najprije, Lastovski poklad koji je prošle godine upisan u UNESCO-ov registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta. Hrvatska nominacija pozitivno je ocijenjena na 20. sjednici UNESCO-ova Međuvladinog odbora za očuvanje nematerijalne kulturne baštine, koja se održala od 8. do 13. prosinca u New Delhiju. Najstariji sačuvani opisi lastovskog poklada u rukopisu su Baltazara Bogišića u kojem se nalaze dva opisa, autora Luke Zore i Melka Lucijanovića iz 1877. Prema narodnoj predaji, vezan je uz dalmatinske otoke potkraj 15. Stoljeća, a tradicija se predano čuva i danas kroz aktivnosti Hrvatskog lastovskog društva Australija.
I Imotski njeguje tradiciju maškaravanja dugu 150 godina. Posebno obilježje imotskih 'mačkara' je Bako, nastao po modelu rimskog boga Bakusa vezanog uz vino, plodnost, uživanje i sladostrast te krivca za sve imotske prošlogodišnje nevolje. Jedan od najupečatljivijih događaja svake godine je Bakova povorka. Ona će se održati u nedjelju, 15. veljače 2026. godine s početkom u 14:30 sati, a polazak je predviđen s Bazane. Gošća nam je prof. Gordana Radić, autorica knjige 'Bako, imotske karnevalije'.
Osebujni pokladni običaji potkamešničkog dijela Cetinske krajine senzacija je kojoj se naklonio i National Geographic stavivši fotografiju 'Dida s Kamešnice' na naslovnicu njihova hrvatskog izdanja. O njima nam priča najmlađi član udruge Didi s Kamešnice, Filip Dević.
Nazočili smo i predaji vlasti maškarama u Makarskoj, a prisjetit ćemo se i zlatnih godina splitskog krnjevala koji je bio inspiracija Ivi Tijardoviću za nastanak njegova najpoznatijeg djela, operete Mala Floramye.
Pripremila Day Antunović, uredio Vladimir Brnardić.
