Ćosić: "Mislio sam da tako nešto nećemo čuti u javnom prostoru BiH"

BiH nije mogla mirno, gledano u političkom smislu, „napustiti“ 2025. godinu. Pravu buru početkom prosinca izazvale su izjave ni više, ni manje nego jednog od ministara iz Vijeća ministara BiH. 

Ministar obrane BiH Zukan Helez (SDP BiH) je 3. prosinca iznio primitivne prijetnje i uvrede protiv zastupnice u Europskom parlamentu Željane Zovko te člana američke Heritage zaklade Maxa Primorca. Helez je najprije putem Facebooka Željanu Zovko i Maxa Primorca povezao s „ustaškim genima“, a onda je bio gost Televizije Hayat u čijem je programu dvoje dužnosnika krajnje primitivno i vulgarno nazvao „ustaškim kopiladima“. Za Zovko je dodao kako je „poluretardirana“. Mnogi politički predstavnici hrvatskog naroda ocijenili su da je Helezov istup govor mržnje i da bi zbog toga trebao kazneno odgovoriti.

Njegov skandalozni istup uslijedio je nakon što je Primorac bio na saslušanju pred Odborom za Europu američkog Kongresa. Tom događaju je nazočila i Zovko. Primorac je u Kongresu rekao kako su Hrvati katolici diskriminirani od Bošnjaka muslimana te je predložio uspostavu hrvatskog entiteta u BiH.

Nezapamćeni incident

HNS BiH je u svom priopćenju istaknuo kako su Helezove riječi izazvale zgražanje i podjele. Po njima nisu samo neprihvatljive s političkog i ljudskog stajališta, već se mogu smatrati i kaznenim djelom. Helez je svojim izjavama potaknuo nacionalnu, rasnu i vjersku mržnju, čime je ozbiljno ugrozio stabilnost BiH.

„HNS BiH apelira na nadležna tijela da bez odgađanja pokrenu kazneni postupak protiv ministra Heleza jer ovakvo ponašanje ne smije proći nekažnjeno. Skandalozni istupi ministra obrane pokazuju njegovu nesposobnost da obnaša dužnost koja zahtijeva odgovornost, smirenost i političku zrelost, a umjesto toga, ministar Helez se spustio na razinu primitivnih prijetnji i uvreda”, istaknuli su u priopćenju iz HNS-a BiH. HNS BiH je izrazio svoje žaljenje zbog napada na Zovko i Primorca, te im zahvalio na njihovom kontinuiranom doprinosu u zaštiti europske budućnosti BiH.

No ono što je posebno upalo u oči, ni Helezova stranka, ni ostale bošnjačke vladajuće ili oporbene stranke, nisu osudile skandalozne i vulgarne izjave ministra obrane BiH. To zapravo sve govori. Ne treba uopće ni naglašavati da Helez ni osobno uputio ispriku nakon izrečenog.

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto upozorila je kako je Helez svojim istupom prekršio sve standarde javne komunikacije koji se podrazumijevaju kada je riječ o državnim dužnosnicima. „Izjave koje vrijeđaju ili osobno diskreditiraju predstavnike institucija, bilo domaćih ili europskih, narušavaju povjerenje javnosti, štete međunarodnoj reputaciji BiH te potkopavaju vrijednosti demokratskog dijaloga“, kazala je Krišto.

Izaslanik Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Zdenko Ćosić izjavio je Srni da zbog ministra obrane Zukana Heleza, njegovih izjava, a i ljudi sličnih njemu, sve više Hrvata ne želi živjeti u BiH. „Mislio sam da tako nešto nećemo čuti u javnom prostoru BiH“, rekao je Ćosić, koji je član Zajedničkog povjerenstva za obranu i sigurnost oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu kritiziralo je istup ministra obrane BiH Zukana Heleza. Američka administracija smatra kako je to nedopustiv govor mržnje bošnjačkog dužnosnika koji politički destabilizira BiH.

Željana Zovko, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, kazala je kako Zukan Helez ima visoku funkciju u SDP-u BiH, ali njegov se predsjednik Nermin Nikšić nije ogradio od istupa svoga potpredsjednika koji je, kako kaže, prekršio svaki politički izričaj. „Ovo je nezapamćen incident u kojem ministar obrane na neciviliziran način vrijeđa sve Hrvate, a ne samo mene“, ustvrdila je hrvatska europarlamentarka.

Zovko je naglasila da je Primorac u svom izlaganju ponudio rješenje uređenja BiH po uzoru na Belgiju ili Švicarsku. „To nije samo njegov prijedlog, već je to prijedlog niza analitičara koji nude prijedlog kako BiH učiniti funkcionalnom“, naglasila je.

Među prvim reakcijama iz Hrvatske bila je ona Mostova saborskog zastupnika Nikole Grmoje. Grmoja je u objavi na Facebooku upozorio da Hrvatska ne bi smjela ignorirati Helezove poruke te je pozvao državne institucije na konkretan odgovor: „Osuđujem govor mržnje ministra obrane BiH Zukana Heleza, koji svojim djelovanjem konstantno pokazuje da mu nije u interesu dijalog ni poboljšavanje odnosa među narodima već isključivo sijanje netrpeljivosti i podjela. Nedavno je svojim potezima pokazao kako simpatizira Iran, danas se obrušio na hrvatsku zastupnicu u EU parlamentu i američkog državljanina, a pravo pitanje je što tek slijedi. Pozivam institucije Republike Hrvatske da Helezu i sličnima zabrane ulazak u Hrvatsku i na taj način pokažu što misle o njegovom skandaloznom istupu. Naš strateški nacionalni interes je puna ravnopravnost Hrvata u BiH, a s obzirom na sve što se događa postaje sve jasnije da je treći entitet nužni minimum za postizanje te ravnopravnosti. Bez obzira na Zukana i slične, siguran sam da ćemo se izboriti za svoju ravnopravnost i tako dati doprinos stabilnijoj i uređenijoj BiH“, poručio je Grmoja.

Hoće li i kakav će biti odgovor hrvatskih vlasti na ovaj teški ispad bošnjačkog političara, ostaje vidjeti. Osoba koja ne shvaća da u demokratskim društvima smijete iznijeti svoje mišljenje o svim političkim pitanjima, osoba koja na najprimitivniji način vrijeđa druge političara zbog njihova mišljenja, u normalnoj državi bi bila uklonjena iz politike. No BiH nije normalna država.

Rana kandidatura

A da se sve dodatno začini učinila je jedna rana najava kandidature za Predsjedništvo BiH. Demokratska fronta, stranka Željka Komšića kojeg su bošnjački glasači četiri puta nametnuli hrvatskom narodu za hrvatskog člana Predsjedništva, predložila je Slavena Kovačevića za kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Kovačević je tijekom ove godine pred Europskim sudom za ljudska prava izgubio spor, budući da je tvrdio da kao građanin ne može birati političke predstavnike. Pritom je zatražio da se izbriše njegova nacionalnost kao Hrvata na web-stranicama Gradskog vijeća Sarajeva, gdje je svojedobno bio vijećnik. ESLJP je ocijenio kako on nije žrtva diskriminacije te da je manipulirao podacima o sebi i procesu.

„Ne radi se tu samo o političkim i građanskim pravima, nego o ljudskim pravima jednog naroda koja se iz ciklusa u ciklus gaze. S obzirom na razvoj okolnosti u Sarajevu, mislim da smo došli do ruba i da se dalje neće moći ići“, prokomentirao je za RTV Herceg-Bosne predsjednik HRS-a Slaven Raguž.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nakon najave te kandidature ocijenio je kako je došlo vrijeme za ozbiljnu raspravu o preustroju zemlje i pronalasku novoga rješenja koje bi zadovoljilo sve strane te pritom ocijenio kako je kandidatura Slavena Kovačevića za Predsjedništvo BiH razotkrila politiku nadglasavanja Hrvata.

Dodajmo da osim kandidature Demokratske fronte, nijedna druga stranka ili koalicija zasad nije službeno predstavila svog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. No „Hrvatska petorka“ u kojoj se HDZ 1990 nalazi u koaliciji s HSS-om, HRS-om, HNP-om i HDS-om je najavila da će imati svog kandidata. Analitičari smatraju da bi to potencijalno moglo ozbiljno fragmentirati glasove koji su se dosad gotovo automatski slijevali HDZ-u BiH. No to je jedna sasvim druga priča.

2025. godina je tako „nastavila“ priču o teškim i neuspješnim godinama države utemeljene u Daytonu. Izjave jednog ministra i najava jedne stranke zorno potvrđuju do kuda je ta zemlja došla. No u svemu tome ne treba zaboraviti da se upravo u ovoj godini, zbog novog stava američke administracije predsjednika Donalda Trumpa, počelo ozbiljnije raspravljati o budućnosti BiH.