Snažan zaokret politike Sjedinjenih Američkih Država prema BiH?

Kraj listopada donio je definitivnu potvrdu da administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa mijenja politiku prema Bosni i Hercegovini. Razgovori vođeni iza "paravana", kao što je na stranicama ove kolumne istaknuto prije nekoliko mjeseci, dobivaju svoje konture. To je izazvalo neskrivenu radost među vladajućim u Republici Srpskoj, gotovo potpuni politički muk i nevjericu među bošnjačkim političkim strankama, dok hrvatska strana izražava blagi optimizam zbog tog poteza. Još uvijek se ne može sagledati kamo će novi američki pristup odvesti BiH, ali nije nerealno očekivati vrlo velike i  značajne promjene.

Prošlotjedno skidanje američkih sankcija Miloradu Dodiku i skupini od tridesetak njegovih suradnika te članova najuže obitelji bila je danima tema broj jedan u BiH. 

Ured za kontrolu inozemne imovine (OFAC) pri američkom Ministarstvu financija 29. listopada je objavio kako su s popisa sankcioniranih uklonjeni Dodik, članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, dvadesetak bivših i sadašnjih dužnosnika u tijelima vlasti BiH i Republike Srpske, ali i brojne tvrtke koje su ranije dospjele na "crnu listu" SAD-a zbog sumnje da predstavljaju dio koruptivne mreže koja Dodika održava na vlasti i omogućava mu osobno bogaćenje. Tako je bar poručivala administracija bivšeg predsjednika Joea Bidena.

Naknadno su iz State Departmenta pojasnili kako je to dio redovitih revizija koje se provode svake godine radi promicanja američkih interesa, ali su potvrdili i kako je ukidanje sankcija u izravnoj vezi s Dodikovim povlačenjem s dužnosti predsjednika RS te poništavanjem spornih zakona koje je upravo na njegov poticaj nešto ranije donio entitetski parlament.

Odlazi li OHR iz BiH iduće godine?

Pozivajući se na "više diplomatskih izvora'", beogradske Večernje novosti objavile su prošlog tjedna kako će mandat visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta biti završen sljedeće godine, te da izvori navode da službeni Washington već ima na stolu rješenje Schmidta i Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR-a) za budućnost BiH gdje bi se sve vratilo na daytonski sporazum i odluke bi donosila tri konstitutivna naroda, a ne strani dužnosnici.

"Jedno od rješenja SAD je da se ukinu nekontrolirane ovlasti OHR-a i vrati suverenitet BiH", istaknuli su ti izvori. Također su naveli da će "State Department okončati politiku koja se godinama vodila prema BiH, a bila je programirana da nametne prisilnu, centraliziranu BiH pod muslimanskom vlašću".

Dan ranije dopisnik Federalne televizije, koja revno zastupa politiku bošnjačkih stranaka, iz Washingtona Ivica Puljić u "Podcastu s Brezom" također se osvrnuo na novi američki pristup prema BiH iz koje će se čuti glas Dodika, ali i Izetbegovića i Čovića, te je ustvrdio da se u Bijeloj kući nalazi dokument o tri suverena entiteta u BiH i da je Željko Komšić "priča za kafića".

U analizama se, dodaje Puljić, navodi da je "najvjerojatniji scenarij da američka vlada nastoji ukinuti OHR i provesti politike koje podržavaju tri ravnopravna suverena entiteta u Bosni i Hercegovini". Koliko bi daleko ovaj pristup mogao ići, zavisi od odgovora iz OSCE-a te EU, kazao je Puljić.

Bivši guverner američke savezne države Illinois Rod Blagojević, koji lobira za Republiku Srpsku u Washingtonu, zahvalio je administraciji Donalda Trumpa na ukidanju svih sankcija čelniku SNSD-a i ljudima povezanim s njim. "Novo je vrijeme na Balkanu gdje se srpski i hrvatski kršćani mogu nadati istinskoj autonomiji", napisao je Blagojević na platformi X.

"Novi šerif je u gradu"

I članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović komentirala je ukidanje sankcija Miloradu Dodiku i drugim dužnosnicima RS-a. Ona se u svojoj objavi na društvenoj mreži X obratila "političkom Sarajevu" i oporbi u RS-u.

"Treba vas podsjetiti na riječi potpredsjednika SAD-a Vancea izrečene u govoru na Sigurnosnoj konferenciji u Minhenu u veljači 2025: 'Novi šerif je u gradu pod Trumpovim vodstvom'", napisala je Cvijanović i dodala da "najbolje tek dolazi".

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je krajem prošlog tjedna kako očekuje da će zaokret američke politike prema BiH biti doprinos miru i postizanju dugoročnih rješenja koja bi stabilizirala odnose i zajamčila jednakopravnost triju konstitutivnih naroda u BiH.

A da je zaokret uistinu na sceni potvrđeno je i na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a o Bosni i Hercegovini završena je 31. listopada bez obraćanja visokog predstavnika Christiana Schmidta jer je sjednicom predsjedavala Rusija koja, kao i Kina, ne priznaje njemačkog diplomata kao legitimnog predstavnika. Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno je produžilo mandat misije EUFOR-a "Althea" u BiH za još jednu godinu. Za produženje su glasale sve članice Vijeća, uključujući i Rusiju koja je prethodnih godina dovodila u pitanje nastavak misije.

Istodobno, sjednica je otkrila nove političke razlike među svjetskim silama – Sjedinjene Američke Države, Rusija i Kina zauzele su zajednički stav da Ured visokog predstavnika (OHR) više nema svoju svrhu, dok su se Velika Britanija i Europska unija usprotivile takvom stajalištu.

U svakom slučaju kraj listopada i početak studenoga nagovijestili su ozbiljne promjene u odnosu SAD prema BiH. Nekima je to vratilo osmijeh na lice, drugima je donijelo ozbiljne glavobolje koje su skoro izazvale pad u nesvijest, treći uglavnom šute.

SAD mijenja pravac plovidbe daytonskoj tvorevini što Engleskoj i nekim članicama EU-a nije drago vidjeti. Je li to potvrda da je projekt unitarne BiH propao? Po svemu sudeći – jeste. Što će donijeti idući mjeseci, teško je precizno predvidjeti. No izgledno je da će se o još puno stvari u državi "skrojenoj" u Daytonu odlučivati u Washingtonu. Neosporna je i činjenica da od 1995. godine o BiH ponajviše odlučuje SAD.

Na kraju mogli bismo reći: Zamisli i predviđanja demokrata Richarda Holbrooka očito ostaju bez ikakvog pogonskog goriva, dok se Amerika okreće realizmu republikanca Henryja Kissingera.