BiH u 2025.

Bosna i Hercegovina će i 2025. godinu pamtiti kao godinu koja toj zemlji nije donijela gotovo nikakav napredak ni na političkom, ni na ekonomskom polju. Štoviše, godina je to velike političke krize države nastale u Daytonu.

Nova američka politika prema BiH

Kao vrlo značajan događaj za BiH može se izdvojiti dolazak nove američke administracije na čelu s predsjednikom Donaldom Trumpom. Što će i koliko toga novoga donijeti u BiH ostaje još uvijek nepoznanica. SAD su iznjedrile Daytonski mirovni sporazum koji je kroz proteklih 30 godina dobrim dijelom u svojim brojnim zakonskim odrednicama izmijenjen. BiH je upravo u 2025. godini ušla u još jednu veliku političku krizu kojoj je umnogome kumovao bivši američki veleposlanik Michael Murphy koji je zemlju napustio u veljači prošle godine. Svojim djelovanjem je unio još veće podjele i sukobe neuvijeno se svrstavajući na stranu unitarističke politike koju zagovara bošnjačka strana. Poslije njega, kroz cijelu 2025. godinu, američka strana nije imenovala novog veleposlanika u BiH. Između redaka i to dosta govori. Puno se u BiH govorilo o novom kursu američke politike koja bi trebala osigurati jednakopravnost tri naroda, no konkretne poteze očito treba očekivati u 2026. godini.

Washington je, to se ipak da zaključiti, odlučio odustati od intervencionizma, a od političkih aktera u BiH traži da postignu zajednički dogovor. Odustao je i od plana koji je nametnuo Murphy da političko Sarajevo preuzme upravljanje plinskom Južnom interkonekcijom čemu se žestoko opirala hrvatska strana. Sada bi taj projekt trebao pripasti američkoj tvrtki s koncesijom na 30 godina.

Sudski proces protiv Dodika

Događaj koji se iz 2024. prelio u 2025. godinu, a korijenje vuče godinama unazad, je sudski proces protiv danas već bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Dodik je proglašen krivim jer je počinio kazneno djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH zbog čega je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. Izrečena mu je i mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS-a u trajanju od šest godina. Nekadašnji ljubimac Zapada postao je neprijatelj, a cijeli proces će se teško ikada moći uvrstiti u normalne pravne okvire.

U listopadu 2025. godine u entitetu Republika Srpska održani su prijevremeni izbori za predsjednika entiteta, a rezultati ni do danas nisu službeno proglašeni iako je nakon prebrojanih glasova pobjedu ostvario Siniša Karan, Dodikov kadar, nad Brankom Blanušom, kandidatom oporbe. Sve će se riješiti tek u veljači kad se na dijelu biračkih mjesta ponavljaju izbori. Izbori, SIP BiH, izbor mjesta gdje će se izbori ponavljati… to je pak neka druga priča. Treba dodati da su vlasti RS-a povukle sporne zakone koje su donijele kroz ovu godinu, a istovremeno su SAD ukinule sankcije Dodiku i njegovim suradnicima.

Minimalna plaća 1000 KM u FBiH

Iz ekonomske sfere treba izdvojiti odluku da je od 1. siječnja 2025. godine minimalna plaća u Federaciji BiH povećana sa 619 KM na 1.000 KM. Oko te odluke vodila se dugo polemika. Sindikalne organizacije pozdravile su odluku ističući kako predstavlja povijesni iskorak u zaštiti radničkih prava. Poslodavci su, međutim, upozoravali kako će povećanje minimalne plaće donijeti dodatne troškove i ugroziti konkurentnost gospodarstva. Sve posljedice te odluke će se ponajbolje iščitati kroz usporedbu podataka iz 2024. i 2025. godine.

Slučaj "Kovačević"

U listopadu 2025. godine Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu objavio je puni sadržaj presude Velikog vijeća u predmetu "Kovačević protiv Bosne i Hercegovine", kojom je zaključeno da se Slaven Kovačević ne može smatrati žrtvom povrede Europske konvencije za ljudska prava. Sud je prihvatio prigovor na dopuštenost zahtjeva na temelju toga da je podnositelj zahtjeva zloupotrijebio pravo na podnošenje zahtjeva i da nije imao status žrtve. Također je posebno utvrđeno da su zahtjevi podnositelja bili usmjereni na promjenu ustavnog i izbornog sustava BiH navodno u općem javnom interesu, umjesto na zaštitu njegovih individualnih prava zaštićenih Konvencijom i njezinim protokolima.

Stranka Demokratska fronta (DF) odlučila je istaknuti Slavena Kovačevića, savjetnika Željka Komšića, kao kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda na izborima koji su u BiH planirani za listopad 2026. godine. Ta je odluka odmah naišla na osude zbog jasnog plana da se time nastavi s nadglasavanjem Hrvata. Kovačević je nekoliko puta za potrebe izbornih procesa mijenjao nacionalnosti, pa je bio i Srbin i Hrvat i pripadnik Ostalih, izvijestili su mediji u BiH.

Tragedija u Tuzli

Jedna teška tragedija ostat će upisana u kalendar događaja koji su obilježili 2025. godinu. U studenome je BiH potresla tragedija u Domu umirovljenika u Tuzli kada je požar zahvatio objekt u kojem su boravili stariji i nemoćni korisnici. Nesreća, u kojoj je stradalo 17 štićenika, izazvala je ogorčenje i tugu u javnosti, a institucije su se suočile s kritikama zbog nedostatka odgovarajućih sigurnosnih mjera u ustanovama socijalne skrb. Uhićeni su bivši direktor Doma umirovljenika u Tuzli i njegova suradnica koji se terete za svjesno ugrožavanje života štićenika.

Obljetnice i zakašnjeli procesi

U 2025. godini je nizom susreta, konferencija i panel rasprava obilježena i 30. obljetnica potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma; europski put BiH je ostao zaustavljen; vlast na državnoj razini bila je paralizirana zbog pokušaja tri bošnjačke stranke (SDP, NiP i Naša stranka) da iz vlasti izbace SNSD, a brojnim događajima hrvatski narod u BiH je obilježio 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstava i splitskih sabora…

Posljednji dani 2025. godine ostat će zabilježeni i zbog pokretanja procesa u Tužiteljstvu BiH zbog zločina pripadnika bošnjačke Armije BiH nad Hrvatima: ubojstva osmero hrvatske djece u Vitezu, mučenju zatočenika u Muzičkoj školi u Zenici i ubojstva šest hrvatskih civila u Kiseljaku kod Žepča. Ti događaji su se zbili prije 32 godine.