Održano Veliko prelo bunjevačkih Hrvata

U Subotici je završeno najveće godišnje pokladno okupljanje Hrvata u Srbiji – Veliko prelo koje se smatra važnom kulturnom manifestacijom za očuvanje bunjevačko-hrvatskih običaja, pjesme, igre i narodnih nošnji.

Ovogodišnji skup okupio je oko 400 uglavnom bačkih Hrvata koji tradicijskim skupom u siječnju, ili početkom veljače, njeguju uspomene na nekadašnja zimska seoska okupljanja uz pjesmu, razgovor i ručni rad starih bunjevačkih Hrvata. Na prelu su proglašene i najbolje preljske pjesme, a titulu "najlipče prelje" ponijela je Ivona Stantić. Prelo su obilježili nastupi folkloraša te bogat glazbeni i zabavni program.

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Jasna Vojnić pohvalila je organizatore istaknuvši kako Hrvatski kulturni centar (HKC) "Bunjevačko kolo" i njihova manifestacija Veliko prelo imaju važnu ulogu u očuvanju kulturnog identiteta Hrvata u Vojvodini. Najavila je i da će se zauzeti za pronalazak novog, primjerenog zdanja za tu najveću hrvatsku udrugu kulture u Srbiji, a desetljećima djeluje u starom i derutnom prostoru.

Počasni gost manifestacije, izaslanik Središnjeg državnog ureda za Hrvatske izvan Hrvatske Milan Bošnjak ocijenio je da je očuvanje tradicije bunjevačkih Hrvata posebno vrijedno s obzirom na izazove s kojima se zajednica suočava, te je izrazio zabrinutost za budućnost hrvatskog vrtića u Tavankutu. U izjavi medijima na hrvatskom u Vojvodini rekao je kako će Hrvatska to pitanje držati na vrhu popisa otvorenih pitanja u odnosima sa Srbijom.

Prvo "Veliko prelo" bunjevačkih Hrvata održano je 1879. i s nekoliko prekida tradicija njegova održavanja očuvana je do danas. Nastalo je od zimskih okupljanja na salašima sjeverne Bačke koje je potkraj 19. stoljeća skupina bunjevačkih intelektualaca i svećenika prenijela u javni prostor i dala im organizirani, reprezentativni karakter.