"Naš Mirko - hrvatski velikan u Gradišću"

U Kulturnom centru Kuga u austrijskom mjestu Velikom Borištofu predstavljena je knjiga "Naš Mirko - hrvatski velikan u Gradišću" autora Petra Tyrana i Zorke Kinda-Berlaković posvećena prosvjetnom višem savjetniku Mirku Berlakoviću - prosvjetnom radniku, zborovođi, tamburašu, autoru, pokretaču, rodoljubu i jezikoslovcu. 

Djelo je tiskano prošle godine u Željeznom kao 23. svezak Gradišćanskohrvatske biblioteke i kao 125. knjiga Hrvatskog štamparskog društva. Nakladničku nakanu podržali su "Gef.rdert aus den Mitteln des BKA – Volksgruppen" i Središnji ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Zbornik su uredili autori, prijelom, omot i grafičko rješenje potpisuje Phillip Hauck-Tyran, a fotografije su ustupili Petar Tyran, obitelj Berlaković i Kristijan Karall.

Koautor i urednik zbornika Petar Tyran istaknuo je da je Berlaković posvetio svoje djelovanje hrvatskome jeziku, glazbi i kulturi gradišćanskih Hrvatica i Hrvata, zaslužan je za jačanje hrvatskog duha i identiteta u tom panonskom zavičaju. Neizmjerne zasluge mu pripadaju i za gradnju mosta prema ljudima u staroj domovini, imajući pred očima Milardovićevu sliku „Stabla i grane”. On nije samo čovjek koji je hrabro išao svojim putem, nego i onaj koji je hrabrio druge da koračaju svojim, pomagao je ljudima materijalno ili savjetima i tu smo vrlinu istaknuli u zborniku. Naglasili smo da je živio za to što će ostaviti iza sebe, a to nije lak i ravan put, krčio ga je za druge da rastu i nastave njegovo djelovanje i nastojanja i to sjeme je niknulo i izraslo u zrelo žito – zaključio je Tyran.

Mirka Berlakovića su njegovi školski kolege u šali zvali Erzkrobot zbog beskompromisnog priznavanja narodnosti i prezimena sa završetkom -ić i taj ga je nadimak pratio cijeli život kao glavna karakteristika – komentirala je suurednica Zorka Kinda-Berlaković. Zalagao se za svoj hrvatski rod, taj stav i uvjerenje, samosvijest i samopouzdanje idu naravno uz čvrst, donekle i nepopustljiv karakter.

Berlaković je odličan primjer za poznatu izreku "jutarnja ptica lovi crva" ili "svijet pripada hrabrima". Krasila ga je odvažnost, lako je pristupao ljudima, bio je rječit i lukav i to mu je često bilo od velike pomoći. 

U školstvu se zalagao za ravnopravnu dvojezičnost i jedna od od najvećih zasluga mu je briga za opstojnost hrvatskoga jezika i kulture u Gradišću i postojanje mnogobrojnih udžbenika, gramatika i rječnika koji su omogućili kvalitetno podučavanje našeg jezika. 

U zborniku je naglašena njegova uloga preuzimanja vođenja Hrvatskog štamparskog društva kojem je postavio nove temelje, nastojao je da se Hrvatske novine, tjednik gradišćanskih Hrvata, razvijaju i da postanu vodeći službeno priznati pisani medij gradišćanskih Hrvata.

Taj istaknuti Hrvat rođen u Velikom Borištofu godine 1944., radio je i kao urednik, prevoditelj, lektor, zborovođa, učitelj, suautor školskih knjiga, podučavatelj hrvatskog i gradišćanskohrvatskog za odgojitelje i učitelje na visokoj školi u Šopronu, izdavao je stručne knjige, pjesmarice s hrvatskim šlagerima i crkvenim pjesmama, sastavio je gramatiku gradišćanskohrvatskoga jezika, a za sva ta postignuća dobio je mnogobrojna odlikovanja i nagrade, poput „Metrona” i „Kulturne nagrade gradišćanskih Hrvatov«. 

Koautori ističu da im je bila nakana da u zborniku istaknu sve zasluge Mirka Berlakovića koji je prošle godine proglašen počasnim građaninom Veleopćine Veliki Borištof.