Glas Hrvatske

14:29 / 30.05.2021.

Autor: Slavica Štefić

Zastava: od stijega do hrvatske trobojnice

Hrvatska zastava (Foto: snimka zaslona)

Hrvatska zastava (Foto: snimka zaslona)

Foto: - / -

Nacionalna zastava je temeljni simbol neke državne zajednice, te ima zadaću društvene komunikacije, potiče pripadnost toj zajednici. Staroslavenski naziv za zastavu je stijeg i taj se naziv još zadržao u hrvatskom i u nekim drugim slavenskim jezicima. Suvremenija pak imenica zastava vuče podrijetlo iz glagola zastati, zaustaviti se i okupiti se oko stijega u borbi za neke ideale, zajedništvo.

Naša zastava, hrvatska trobojnica crven-bijeli-plavi s grbom Republike Hrvatske u sredini, zrcalo je naše duge i burne povijesti, ali i povijesti cijele Europe. Dovoljno je pogledati državne zastave više zemalja Europe: i one su također trobojnice, brojne među njima također s nekom varijantom triju bolja, najčešće crvene bijele i plave. Prve trobojnice nastale su naime još u drugoj polovici 16. st., kao simbol slobode, republikanizma i/ili revolucije. Njima su se prvi služili nizozemski republikanski pobunjenici protiv vlasti španjolske krune. Iduća slavna trobojnica uvedena je u povodu Francuske revolucije 1789., a zatim se proširila dalje. Novi događaj kojom su popularizirane trobojnice bio je val revolucija koji je 1848. i 1849. zahvatio gotovo čitavu Europu.

Zanimljivo je da su hrvatske zemlje tijekom povijesti u bojama svojih zastava i grbova najčešće imale te tri boje: crvenu, bijelu i plavu. Crveno-bijela zastava simbolizirala je povijesnu Hrvatsku, a bijelo-plava Slavoniju pa je došlo do prožimanja i poklapanja naše tradicije i širih europskih zbivanja. Stoga, kad se revolucionarne 1848. godine iščekivao rat s Ugarskom te prepoznala potreba stvaranja jedinstvene nacionalne zastave, logički nametnula trobojnica crven-bijeli-plavi. Kao zajednički simbol nacije odmah ju je upotrijebila Zagrebačka narodna garda. Malo više od mjesec dana poslije, 5. lipnja 1848. godine prvi put je i službeno upotrijebljena pri svečanom ustoličenju Josipa Jelačića za hrvatskoga bana. Zastava je bila sastavljena od crveno-bijele zastave Hrvatske i bijelo-plave zastave Slavonije, a u sredini je bio grb Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s kraljevskom krunom. Prvo polje hrvatskog grba bilo je crveno. U veličanstvenoj povorci Jelačić je ušao u Zagreb. na čelu povorke vijorila se dakle trobojnica sa združenim grbovima Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije te s ilirskim grbom kao središnjim, a s Jelačićevim obiteljskim grbom s druge strane. Bilo je to prvi puta da se službeno razvila hrvatska trobojnica. Ta se zastava danas čuva u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu.

Daljnja povijest hrvatske zastave slijedi sva politička zbivanja tijekom posljednjih 150-tak godina, između 1948. i 1990. Nedugo nakon ustoličenja bana Jelačića, trobojnica je bila zabranjena u razdoblju Bachovog apsolutizma, ali opet dopuštena od 1860. godine te je Hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868. i službeno potvrđena. Člankom 61 i 63 u Hrvatsko-ugarskoj nagodbi prvi se puta daje zakonska osnova hrvatskog grba i zastave. Njihov izgled i uporaba „propisuje se naredbama Kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade.“

Nakon raspada Habsburške monarhije, i ulaskom u sastav Kraljevine SHS, Hrvatska gubi pravo isticanja trobojnice kao državnog simbola. Tada u povijest odlazi i grb Trojedne kraljevine pa se kao jedinstveni simbol hrvatskog političkog i nacionalnog identiteta uveo grb sa šahovskim poljem koji je 1939. postao grb Banovine Hrvatske. Za vrijeme NDH na trobojnicu je uz šahovnicu dodan i ustaški grb, dok su partizani koristili trobojnicu s malom petokrakom crvenom zvijezdom u sredini. To je postala i službena zastava Hrvatske u sklopu Federativne Jugoslavije, s time da je 1947. zvijezda postala veća te je zahvaćala i crveno i plavo polje.

Godine 1990. vraćena je stara trobojnica sa šahovnicom od 25 crvenih i bijelih polja. Nove zastava Republike Hrvatske prvi je put službeno istaknuta 30. svibnja 1990. na trgu bana Jelačića, a od 21. prosinca imamo zastavu kakva je i danas – s grbom i krunom na njemu oblikovanom od povijesnih grbova hrvatskih zemalja.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!