Stari običaj Bunjevačkih maškara: razgovor sa Stipanom Đurićem

Ovogodišnji pokladni običaji bunjevačkih Hrvata, tradicionalne Bunjevačke maškare u Baji, bili su prilika da Neda Maretić za Glas Hrvatske razgovara s glumcem Stipanom Đurićem i da kroz njegove dojmove doživimo ovu tradiciju.

Pokladni običaj bunjevačkih Hrvata, tradicionalne Bunjevačke maškare, obnovljen je 2020. Svake se godine održava uz nazočnost brojnih građana, ali i gostiju sa svih strana Mađarske i Hrvatske, kojima su se na početku ovogodišnje manifestacije obratili gradonačelnica dr. Bernadett Bari, generalni konzul RH u Pečuhu Drago Horvat, a nakon njih i povjesničar dr. Dinko Šokčević, koji je prije 6 godina dao inicijativu za obnavljanje ovog običaja. Programu su nazočili i Hrvati iz Budimpešte. Osim članova Hrvatske folklorne izvorne grupe, glumac iz Budimpešte, ujedno i predsjednik Hrvatske samouprave grada, Stipan Đurić, bio je majstor ceremonije. Njegova je live snimka dostigla više od 10 000 pregleda, što sama činjenica po sebi govori o velikom interesu javnosti za hrvatske običaje.

- Budući da su Maškare drevni bunjevački običaj, trudio sam se taj običaj živjeti i predočiti, s posebnim naglaskom na hrvatsku stranu i hrvatski jezik. Sve sam nastojao voditi na hrvatskom i time se simbolično vratiti u vremena u kojima je taj običaj nastao. Uloga majstora ceremonije u ovom je slučaju bila tumačiti običaj – da publika zna i razumije što gleda. Majstor ceremonije je  gazda povorke, glas naroda, tumač tradicije, ali i onaj kojem zafrkancija nije strana. Uostalom – maškare su! Govorio sam prigodne stihove, koje sam sam složio i uklopio u program, rekao je Đurić.

Orkestar Bačka i orkestar Čabar cijelo su se vrijeme vozili na kolima s konjskom zapregom, a kako su svirali i pjevali, Đurić im se spontano pridružio u pjesmi – kao dio zajedničkog veselja.

- Predvodio sam povorku, upravljao programom, tumačio običaj, zapjevao i veselio zajedno s drugima – baš onako kako majstor ceremonije na Maškarama i treba, dodaje.

Taj je dan održana i tradicionalna obrtnička radionica pokladnih maškara, a tijekom dana i igraonica za djecu. Povorku su predvodili glavni likovi-medvjed, Bošnjak, didak i batinaš. U centru grada svake godine na trg Svetog trojstva, počinje zabava, maškara uz ples i kušanje delicija.

Đurićevi dojmovi ove godine su vrlo pozitivni.

- Bio sam prisutan već na samim počecima ovog događaja, 2020. godine, i zato mogu jasno vidjeti koliki je put taj običaj prešao. Danas moram reći da su maškare u Baji prilično bogate i sadržajne. Svake godine ima sve više posjetitelja, sve više kulturno-umjetničkih društava, škola, i općenito sve više ljudi koji su znatiželjni i žele vidjeti što se događa u Baji. Osjeti se da se bunjevački hrvatski običaj ponovno oživljava, da privlači pažnju i da dobiva mjesto koje zaslužuje. Taj običaj danas ne živi samo kao sjećanje, nego kao živa, radosna i zajednička manifestacija, koja iz godine u godinu raste i traži sve više pažnje – s pravom. - 

Održavanje ovog običaja iznimno je važno za Hrvate u Mađarskoj jer kulturne vrijednosti čine temelj našeg identiteta.

-Svaka zajednica mora biti svjesna svojih lokalnih vrijednosti, jer upravo iz njih raste osjećaj pripadnosti, samopouzdanja i kontinuiteta. Mi, ali i svi oni koji stoje na čelu hrvatskih institucija – neovisno o teritoriju – moramo uvijek imati pred očima da te vrijednosti nisu male ni zatvorene, nego imaju širi, gotovo globalni značaj. One su dio europske kulturne raznolikosti i upravo zato zaslužuju pažnju, brigu i poštovanje. Ovaj običaj ima i snažnu ujedinjujuću snagu. On nas Hrvate u Budimpešti, ali i u drugim krajevima Mađarske, može okupiti oko nečega što svi prepoznajemo kao svoje. U tome se lako složimo: to je naš običaj, na njega možemo i trebamo biti ponosni. Ponos je ovdje ključna riječ - kaže Đurić i dodaje:

-Ponos i odgovornost. Briga za opstanak ovakvih događaja znači brigu za vlastitu zajednicu, za njezinu vidljivost i ugled. Takvi običaji nas prikazuju u pozitivnom svjetlu i predstavljaju pravo bogatstvo za sredinu u kojoj živimo, ali i za cijelu zemlju, zaključio je Đurić.

U kulturnom programu nastupili su mladi tamburaši TS-a iz Čikuzde pod vodstvom učitelja Tambure Attile Csuraija, KUD Bunjevačka zlatna grana iz Baje i Izvorna bunjevačka plesna skupina iz Baškuta. Na kraju u Bačkoj palači kulture, održana je plesačnica uz orkestar „Čabar”.