Hrvatski studenti u Njemačkoj: između karijere i doma

Njemačka je i dalje jedna od najprivlačnijih studentskih destinacija u Europi. Samo lani na njezinim je sveučilištima studiralo oko 380.000 stranih studenata. Među njima je i veliki broj mladih iz Hrvatske. Udruga hrvatskih studenata u Münchenu procjenjuje da u gradu studira između tri i pol i četiri i pol tisuće mladih ljudi hrvatskog podrijetla.

Jedan od njih je i Dragan Volarić. Dio života proveo je u Njemačkoj, a nakon završetka srednje škole odlučio se za studij u Münchenu. Danas je apsolvent diplomskog studija financijske matematike. Prema njegovom mišljenju, Njemačka i dalje ima mnogo toga za ponuditi mladim ljudima iz njihovog podneblja i iz Hrvatske. Dodao je da, iako trenutno postoje izazovi poput njemačkog gospodarstva, recesije i društveno-političkih tenzija, takvih situacija uvijek je bilo i uvijek će ih biti. Smatra da je za mlade osobe uvijek korisno odvažiti se, upoznati nešto novo, te da i Hrvatska može profitirati od takvog iskustva.

Studiranje u Njemačkoj nosi izazove, a za većinu studenata najveći su visoki troškovi smještaja. Državni studentski domovi povoljniji su, ali na mjesto se čeka i do dvije godine. Privatni studentski domovi dobivaju se brže, no skuplji su. Za garsonijeru je potrebno izdvojiti blizu 700 eura mjesečno. Zbog toga mnogi studenti rade pri čemu je zakonski propisana gornja granica zarade 620 eura mjesečno bez poreznih davanja.

S tim je upoznata i 21-godišnja Sandra Begić, studentica elektrotehnike i računarstva na Tehničkom sveučilištu u Münchenu, hrvatskih korijena, ali rođena u Münchenu. Smatra da Njemačka i dalje nudi stvarne prilike, posebno za ljude koje vrijedno rade i za obrazovane ljude. Samo se trebaju te mogućnosti koje nam Njemačka nudi pametno iskoristiti. Dok jedni tek započinju karijeru, a drugi su već pred završetkom studija, pitanje povratka u Hrvatsku postaje sve aktualnije. Za mnoge to nije samo emotivna odluka, nego i pitanje konkretnih uvjeta plaće, sigurnosti radnog mjesta, mogućnosti napredovanja i stabilnosti sustava.

Dragan kaže kako u ovom trenutku ne razmišlja o povratku, ali dugoročno je otvoren za to. - Mislim da je jednostavno bitan taj osjećaj optimizma da se ide naprijed. To su neki signali koje mladi vrlo, vrlo na prirodan način percipiraju i na taj način reagiraju. Sigurno na neko zanimljivo radno mjesto, neka karijerna perspektiva ako se otvori u Hrvatskoj, kaže Dragan.

I Sandra bi da ima više mogućnosti u njenoj struci, kao i više posla u Hrvatskoj. - I da su možda plaće malo veće, a troškovi niži, i više međunarodnih kompanija i globalnih igrača u Hrvatskoj, i ne samo u Zagrebu nego i u manjim gradovima, kaže. To je, naravno, nešto što se ne može promijeniti preko noći.

Prema posljednjim dostupnim službenim podacima njemačkog statističkog ureda za 2023. godinu, Njemačku je napustilo oko 24.000 hrvatskih državljana, dok ih je oko 20.000 u istom razdoblju doselilo. Time je prvi put nakon više od desetljeća zabilježen negativan migracijski saldo. Razlozi su različiti, od visokih troškova života i stanovanja do promijenjene percepcije sigurnosti i kvalitete života.

Hrvatski studenti u Münchenu i drugim njemačkim gradovima žive između dvije stvarnosti. U Njemačkoj grade karijeru i stječu iskustvo. Hrvatska im je i dalje dom, ali u njoj nemaju uvjete kao ondje. Neupitno je žele li se vratiti. Pitanje je pod kojim uvjetima.