"Čaruga" u izvedbi Hrvatskog kazališta iz Pečuha

U Tjednu Hrvata izvan Republike Hrvatske na sceni zagrebačkog Histriona gostovalo je Hrvatsko kazalište iz Pečuha sa snažnom i dinamičnom predstavom „Čaruga” iz pera Ivana Kušana, kazališni klasik koji kroz spoj humora, ironije i dramatike oživljava jednu od najpoznatijih hrvatskih legendi. Smještena je u svijet buntovništva, mitova i stvarnosti, donosi priču o liku koji je istodobno odmetnik i simbol, stvaran i mitski, opasan i šarmantan. Kroz živu scensku energiju i dojmljivu glumačku igru predstava propituje granice između istine i legende, te odnos društva prema vlastitim junacima, ističe redatelj Slaven Vidaković.

Dramski tekst „Čaruga“ nastao je 1976. na poziv „Teatra u gostima“ koji ga je s iznimnim uspjehom izveo više od 250 puta.  Kušan je tekst opisao kao „tešku, ali vjerodostojnu tragediju gospodina Jurja Ardonjaka iz Feričanaca u Slavoniji koji je umoren u najneobičnijim okolnostima poradi ljubavi nevjerne mu supruge što ju je osjećala prema mjerniku Borisu Možboltu, te posredno unajmila lupeškoga harambašu Čarugu da ga ukine sa života i u kojoj se vidi neizmjerna zloća dotične i mnogih drugih sljepilo pohlepe, pohote i ostalih poroka kao i sramotan kraj gotovo svih zlikovaca“. 

Zagrebačka kazališna publika imala je prigodu vidjeti taj komad u ožujku ove godine kad su sudjelovali na 19. Gumbekovim danima, festivalu koji je Glumačka družina Histrion posvetila glumcu Mladenu Crnobrnji Gumbeku. I na gostovanjima Hrvatsko kazalište iz Pečuha potvrđuje svoju snažnu ulogu u očuvanju i povezivanju hrvatskog kulturnog prostora, uvelike mareći o njegovanju hrvatskoga jezika, identiteta i kulture Hrvata u susjednoj zemlji. Za naše sunarodnjake u Mađarskoj oni su važna ustanova, jedino profesionalno hrvatsko kazalište i prva manjinska ustanova u toj zemlji utemeljena samoinicijativno. Osnovano je kao važna misija u očuvanju identiteta i jezika, od početka su planirali barem dvije premijere godišnje, a osim nastupa u svojoj kazališnoj kući, glumci putuju po zemlji i posjećuju Hrvate u Austriji i Slovačkoj gdje žive gradišćanski Hrvati. Uspjeli su oformiti profesionalni ansambl i jedino su kazalište u Pečuhu u kojem se igra i u tijeku ljeta na vanjskoj pozornici u dvorištu kazališne kuće. Izvode se plesne priredbe, a predstavljaju se i kazališni komadi. Od samog početka, Hrvatsko kazalište nije željelo postati manjinski rezervat, nego su se vodili nastojanjima da budu aktivni dio gradskog i nacionalnog mađarskog kulturnog života, ali i u Hrvatskoj.

Svakako treba istaknuti njihovu promišljenu i poticajnu programsku politiku, biraju se djela hrvatskih suvremenih autora poput Mire Gavrana, u predstavama povremeno zaigraju profesionalni glumci iz Hrvatske (kao što je slučaj i u Čarugi u kojem igraju braća Kristijan i Robert Ugrina), surađuju s hrvatskim redateljima koji postavljaju predstave u Pečuhu, Slaven Vidaković, njihov dugogodišnji ravnatelj i umjetnički ravnatelj Mađarskog narodnog kazališta Pečuh potpisuje režije u Hrvatskoj, gostuju u Hrvatskoj, pa evo i u posljednja dva mjeseca dvaput u Zagrebu. U kazalištu naglašavaju ulogu Odsjeka za hrvatski jezik i književnost na pečuškom sveučilištu jer im suradnici Odsjeka pružaju veliku pomoć pri prijevodu kazališnih komada i lektoriranju tekstova. Ističemo važnost Tjedna s mnoštvom programa recentnog bogatstva različitosti kulturnih i društvenih praksi sudionikā iz hrvatskih zajednica diljem svijeta kojih će se više od tisuću predstaviti u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Redatelj predstave Slaven Vidaković istaknuo je radost zbog gostovanja na Tjednu Hrvata izvan RH, ali i da ga inače veseli suradnja s hrvatskim teatrima poput Histriona čije predstave i oni rado uvrste na repertoar tog jedinog profesionalnog hrvatskog kazališta u Mađarskoj. U gradu Pečuhu gdje se hrvatska kultura i riječ čuvaju generacijama, ta predstava dobiva dodatnu simboliku, kao most između baštine i suvremenosti, između Pečuha i Hrvatske, između prošlosti i današnjeg trenutka – istaknuli su iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji je organizirao sedmodnevnu manifestaciju pod motom „Jedan narod – bez granica!”

Pohvale za izvedbu nisu štedjeli Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za hrvatsku nacionalnu manjinu u inozemstvu pri Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH, Ivan Gugan, glasnogovornik Hrvata u mađarskom parlamentu, te Ana Mladenović, ravnateljica Instituta Liszt Mađarskog kulturnog centra u Zagrebu.