Radio je dio naše civilizacije više od stotinu godina. U sretnoj simbiozi živio je s papirnatim izdanjima raznih novina u sljedećih tridesetak godina. Video vijesti prije emitiranja filmova u kinima ga nisu smetale. Razvojem televizije pedesetih godina prošlog stoljeća, predviđali su mu odlazak u mirovinu. Iako je televizor postao centralni kućanski predmet u većini domova na svijetu, neposrednost i brzina kolanja informacija na radiju, i nije mu umanjila značaj. Sljedeće loše prognoze za radio stigle su s internetom krajem devedesetih godina. Deset godina kasnije stigao je YouTube, pa za dvadeset se dogodio i ozbiljan napad glazbenih stream servisa, ali on je još uvijek tu. Iako su podcast emisije i slušaonice samih radijskih emisija osvojile novije generacije, usprkos tom neprijateljskom okruženju, radio još uvijek svira u kafićima, frizerajima, shopping centrima, ali puno manje nego ranije…
Iako su se već ranije prenosili radio valovi, prva službena radio stanica nastala je u Pittsburghu, američka država Pennsylvania, 1920. godine, a naravno, praotac prijenosa valova bio je Nikola Tesla. Kad je riječ o Hrvatskoj, prvi je osnovan Radio Grič, 1918., te je bio prva radiotelegrafska postaja. Šest godina kasnije osnovan je Radio klub Zagreb, a Radiostanica Zagreb počela je s emitiranjem 1926. Kasnije se iz Radiostanice Zagreb razvio Radio Zagreb koji je preteča Hrvatskog radija, odnosno Hrvatske radio-televizije. 1926., 15. svibnja čule su se legendarne riječi “Halo, halo! Ovdje Radio Zagreb!”. Njih je izgovorila glumica Božena Begović, iz kuće na Trgu sv. Marka u 20:30 sati. Prvo je emitiranje bilo popraćeno emitiranjem hrvatske himne, zatim govorom ravnatelja dr. Ive Sterna, klasičnom glazbom i 15-minutnim vijestima. Kasnije su uvedena i javljanja s mjesta događaja. Prema podacima koji postoje, u Zagrebu je tada bilo dvjesto radijskih prijemnika. Prve lokalne radijske postaje počele su s radom početkom četrdesetih godina, a među prvima su bili dubrovački i petrinjski radio.
Kao prvi ozbiljni radio u cijeloj regiji, 1928. godine Radio Zagreb se i međunarodno profilirao kao kulturni radio po uzoru na ostale europske radiostanice. Tijekom Drugog svjetskog rata je razvoj radija kao takvog globalno patio, a u Hrvatskoj se Radio Zagreb pretvorio u Krugovalnu postaju.
Godine 1948. Jugoslavija se okreće proizvodnji radijskih prijemnika. Prvi je takav proizveden pod nazivom „Kosmaj“. Iste godine Radio Zagreb je sudjelovao na Zagrebačkom velesajmu, predstavljajući svoju tehniku, da bi se nakon izložbe osnovala Radio industrija Zagreb koja je proizvodila odašiljače, prijemnike i tehničku opremu za funkcioniranje radiosustava. 1952. započela je prodaja tranzistora, malih radio uređaja koji su držali nisku cijenu te su time bili svima dostupni, a s druge strane bili su i lako prenosivi, pa više glazbu niste morali nužno slušati u svojim dnevnim boravcima, a sve to doprinijelo je ponovnoj ekspanziji slušača.
Istog dana kada je osnovan Radio, ali trideset godina kasnije, osnovana je Televizija Zagreb, prva televizija u bivšoj Državi. To se dogodilo 15. svibnja 1956. godine. Drugi program pokrenut je 1972., dok je treći, poznat kao Z3, osnovan 1988. godine.
Danas Hrvatski radio, uz nekoliko isključivo stream kanala, ima tri nacionalna programa, Prvi, Drugi, Treći, osam regionalnih i jedan međunarodni program Glas Hrvatske. Nastankom Hrvatske, zaoštrila se konkurencija na nacionalnoj i lokalnoj razini, pa danas Hrvatska broji oko 150 radio stanica.
U današnjoj eri brzog kolanja i još brže potrošnje informacija, radio više nema toliko bitan utjecaj kao ranije; prije interneta ste uvijek prvo informaciju mogli saznati na radiju, koja nije bila opterećena slikom kako bi prenijela novost. Što se tiče slušanja, pad slušanja živog radija se pokušava nadomjestiti slušaonicama te svojevrsnim podcast formatima, koji su aktivni na Prvom i Drugom programu Hrvatskog radija. To je sasvim legitimna borba u medijskom prostoru, no kroz ovih 100 godina su se trendovi mijenjali, dolazili, ostajali ili prolazili, ne radio kao medij, još uvijek kao najneposredniji medij je ostao.
Nijedan medij još uvijek ne može nadomjestiti toplinu koju svojom nenametljivošću može dočarati radio.
Ili sam ja samo izgubljeni romantik…
Srdačno vaš,
Robert Mareković
