Završen 70. Kongres Saveza europskih nacionalnih manjina

U Helsinkiju je održan 70. kongres Saveza europskih nacionalnih manjina (FUEN). Usvojena je rezolucija kojom se poziva na uvođenje nastave na jezicima svih šest austrijskih autohtonih etničkih skupina – od predškolskog odgoja do završnog ispita u srednjoj školi – uz poseban naglasak na Beč. Prijedlog su podnijeli gradišćanski Hrvati i koruški Slovenci kako bi pridobili dodatnu potporu drugih europskih manjina i Europske unije.

Na kongresu su sudjelovali predstavnici Hrvatskog kulturnog društva i Hrvatskog centra u Beču.

Gabriela Novak-Karall kazala je da je rezolucija FUEN-a bila značajna, s obzirom na to da je FUEN ključna organizacija koja zastupa manjine na europskoj razini. Naposljetku, svi zaključci proizašli iz toga prosljeđuju se Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Komisiji, kao i nadležnim vladama, gdje se potom službeno evidentiraju.

Rezolucija koristi model češke škole Komenský

Što se tiče sustava dvojezičnog obrazovanja – prvenstveno u Beču – organizacije koruških Slovenaca i gradišćanskih Hrvata, koje su članice FUEN-a, usuglasile su se oko zajedničke rezolucije kojom se od austrijske vlade zahtijeva zakonska provedba tog sustava na način koji te nacionalne skupine priželjkuju. To znači da se slijedi model češke škole „Komenský” te da bi se to sada trebalo utvrditi predmetnim zakonskim propisima.

Gabriela Novak-Karall tumači taj korak kao oblik dodatne potpore, ali ga također vidi i kao način da se pokaže kako je riječ o pitanju važnom ne samo za hrvatsku etničku skupinu u Austriji – ili konkretno u Beču – već i za manjine diljem Europe općenito.

Uzoran dvojezičnost u Helsinkiju

- Mislim da je to nešto što jednostavno ne možemo ni zamisliti. To znači da ondje sve funkcionira dvojezično – imaju vlastite institucije i vlastiti jezik – i pritom nije riječ samo o onome što osiguravaju grad ili država; zajednice se ne moraju za to boriti – to jednostavno postoji kao nešto posve prirodno.

Novak-Karall nadalje objašnjava da oni imaju i dvojezični obrazovni sustav. Bila je dio skupine koja je posjetila jednu švedsku školu. Riječ je o svojevrsnom kampusu koji doista obuhvaća sve razine, od predškole do završetka gimnazije, odnosno do polaganja završnih ispita.

Primjeri odande pokazuju kako takav sustav može funkcionirati

Upravo to – i upravo ono što je potrebno – namjeravaju stvoriti za Hrvate u Beču. Zahvaljujući tom primjeru, vidjeli su kako je sve organizirano i kako to izgleda. Gabriela Novak-Karall napominje da je riječ o razmjerima o kakvima se može samo sanjati, no s druge su strane iz tog iskustva mogli mnogo toga naučiti i preuzeti.

Pravo na dvojezičnost postoji i u drugim regijama

To se odnosi na Helsinki – gdje je švedski službeni jezik, baš kao i svaki drugi – kao i na druge regije. Prema riječima Gabriele Novak-Karall, posebno je zanimljivo da pripadnici švedske zajednice koji žive u područjima gdje nisu toliko brojni i dalje zadržavaju pravo na uporabu vlastitog jezika.

Iako se nije raspravljalo o konkretnoj praktičnoj provedbi, samo pravo postoji – što je u Austriji zapravo nezamislivo, iako bi to trebalo biti uobičajena praksa, dodala je Novak-Karall.

Umjetna inteligencija: još jedna tema kongresa

Uz obrazovanje, kongres FUEN-a bavio se temama kao što su geoblokiranje koje pogađa jezične manjine, patentiranje značajki manjinskih jezika te umjetna inteligencija.

Izvor: ORF