(Foto: Goran Filipović) (Foto: Goran Filipović)

Proslava je u Luksemburgu poznata kao Hrvatski dan koji organizira Hrvatsko društvo Luksemburg. 

Bogat i raznovrstan program Hrvati u Velikom Vojvodstvu započeli su izložbom hrvatske naivne umjetnosti u tri tematske cjeline: hrvatsko naivno slikarstvo, odabrana djela kajkavske poezije te hrvatski naivci ilustriraju Balade Petrice Kerempuha. Djela umjetnika iz Luksemburga i Hrvatske (u ime tadašnje Jugoslavije), uz Norvešku, predstavljena su na 1. Međunarodnom salonu suvremene umjetnosti u Parizu održanom 1976. godine. Mnogobrojni vrijedni eksponati dio su privatne zbirke Maje Orač, dugogodišnje djelatnice u hrvatskim udrugama u Luksemburgu. - Posebno mi je drago što su Hrvatskom danu u Luksemburgu ove godine prisustvovala mnoga djeca. Sretna sam što se time i novim naraštajima prenosi kulturno i umjetničko bogatstvo Hrvatske. Ovo nije moja zbirka, nego su sva izložena djela istodobno djela svih nas Hrvata - rekla je Maja Orač.

(Foto: Goran Filipović)

Za drugu izložbu pod naslovom "Slavonski Brod – Luksemburg" zaslužan je član predsjedništva HDL-a i dužnosnik Europskog suda Danijel Stanković koji je istražio povezanost spomenuta dva grada kroz povijesne i urbane elemente, a ponajprije tvrđave. U kratkoj prezentaciji Stanković je govorio o sličnostima u strukturi, bastionskom sustavu pa čak i nazivima pojedinih dijelova tvrđava u Slavonskom Brodu i Luksemburgu. Osim toga, zajedno sa suprugom Katarinom pobrinuo se za prigodan glazbeni program, u kojem je gostima u do kraja ispunjenoj dvorani CLAE dočaran kajkavski glazbeni izričaj.

Pjesme Miroslava Krleže, Dragutina Domjanića, Frana Galovića i Ivana Gorana Kovačića čitali su Maja Emeršić, profesorica hrvatskog jezika u Europskoj školi te predsjednik HDL-a Anđelko Markulin koji je ujedno održao prezentaciju o kajkavskom kao književnom jeziku te je vodio kroz program dana.

Povodom 125. godišnjice rođenja Miroslava Krleže publici je o velikom djelu i životu velikoga hrvatskog književnika govorio Marin Marinović, profesor hrvatskog kezika i dužnosnik Europskoga suda. - Smatram da ne pretjerujem kada kažem da je Miroslav Krleža vjerojatno jedan od tri najvažnija europska književnika. Njegovo je djelo iznimno i mi Hrvati možemo biti ponosni što smo imali takvog autora koji je obilježio europsko kulturno stvaralaštvo - rekao je Marinović.

(Foto: Goran Filipović)

Na kraju Hrvatskog dana u Luksemburgu započet je projekt "Čitajmo hrvatski" u okviru kojeg su se hrvatskoj djeci u Luksemburgu, zahvaljujući donacijama i dijelom uplaćenih članarina HDL-a, kupile i podijelile prigodne knjige na hrvatskom jeziku. Djeca u dobi od 1 do 18 godina s oduševljenjem su primila knjige koje će im, imajući u vidu cilj očuvanja i znanja hrvatskog jezika, posebno dobro doći u multikulturalnom i višejezičnom okružju kao što je luksemburško.

Na kraju Hrvatskoga dana, zahvalnice za svoj dugogodišnji rad i angažman primili su djelatnici i osnivači Hrvatskog kulturnog sportskog kluba Croatia Luxembourg iz 2006. godine.

(Tekst i fotografije: Goran Filipović)