Pepelnica

U crkvenoj godini Pepelnica ili Čista srijeda označava početak korizme, pada u srijedu prije prve korizmene nedjelje i dan je obilježen strogim postom i nemrsom te drugim oblicima pokore i karitativnoga djelovanja. Na svetoj misi svećenik će vjernike simbolično posipati pepelom po glavi ili pepelom učiniti znak križa na čelu, (u početku je to bilo iz solidarnosti prema javnim grješnicima), pa je taj blagdan dobio pučko ime Pepelnica. 

U hrvatskoj tradicijskoj kulturi Pepelnica je označavala završetak pokladnoga razdoblja te početak korizme i cijeloga sklopa uskrsnih običaja. Među njima se ističu posipanje pepelom, obredno čišćenje i pranje posuđa da se uklone tragovi mesne hrane. To je bilo važno jer je Pepelnicom počinjao četrdesetodnevni nemrs. Osim posuđa i ognjišnoga pribora, čistila se cijela kuća i okućnica, a u krajevima gdje je to zahtijevao način gradnje preduskrsno razdoblje bilo je prigoda da se kuće izvana i iznutra obijele vapnom, to se činilo u okolici Zagreba, Samoboru, Zagorju, Međimjrju, Podravini i Slavoniji). 

U kajkavskoj pučkoj predaji stoji: Bog vam daj uskrsnoga fruštuka (doručka), božićnoga ručka i fačničke večerje (večere). Naime, ta bogata, a često masna i vrlo kalorična večera na fašnik, zadnja je prije početka korizmenoga vremena. Već slijedeći dan na Čistu srijedu katolički vjernici poste, što znači da će pojesti samo jedan obrok u danu i na tanjuru se neće naći meso i mesne prerađevine. Često će biti i bez mliječnih proizvoda i jaja, pa se prehrana temelji na ribi, povrću, grahoricama, riži i tjestenini i tako će biti do završetka Vazmenog trodnevlja. 

Na taj dan su se u Dalmaciji vukle komoštre, verige, tj. lanci o koje se vješao kotao nad ognjištem, a vukle su se motike i slični alati po ulicama, a ponegdje i prali u moru.