Nedjeljko Jusup - znanje i vizija za sjaj zadarskoga novinarstva

Zadarski list ove godine obilježava 25. godišnjicu izlaženja. Kao autor projekta i glavni urednik Nedjeljko Jusup je u ratnim uvjetima, s nekolicinom zadarskih kolega, pokrenuo najprije tjednik Zadarski list koji je pod njegovim vodstvom nakon četiri godine prerastao u dnevni list.

Nedjeljko Jusup rođen je 7. siječnja 1951. godine u Zadru gdje je završio Gimnaziju pedagoškoga smjera "Juraj Baraković", a studij novinarstva na Fakultetu za sociologiju, političke znanosti i novinarstvo u Ljubljani.

S pisanjem počinje još kao srednjoškolac u zadarskom Narodnom listu, tijekom studija u Ljubljani surađuje u Ljubljanskom dnevniku, Pavlihi i u splitskom tjedniku Nedjeljnoj Dalmaciji. Od 1980. do 1991. urednik je dopisništva u Radničkim novinama, tjedniku Saveza sindikata Hrvatske. Surađuje u Večernjem listu,Oku, Zapadu, Novom listu…

Početkom Domovinskog rata pokreće Ratni bilten 112. brigade HV, jedan od prvih, ako ne i prvi u HV koji se izgledom i sadržajem razlikovao od drugih. Na naslovnoj stranici prvoga broja, objavljenog za Božić 1991. godine, umjesto tenkova, Jusup je objavio fotografiju balerine u skoku iznad ruševina dvorane u zadarskoj Kneževoj palači koja je netom bila metom neprijateljskih granata. Balerina je simbol za mladu napadnutu državu, a Jusupov urednički i novinarski pristup izazvao je nepodijeljene simpatije javnosti. 

Od 1. kolovoza 1992. do 14. listopada 1994. profesionalno radi kao novinar-komentator u Narodnom listu i kao ratni reporter surađuje u Večernjem listu. Za osobito zapažena izvješća i reportaže s bojišta dobio je godišnju nagradu – Zlatno pero Hrvatskoga novinarskog društva za 1991./1992. godinu.

Nakon što je Narodni list, inače najstarija živa novina u ovome dijelu Europe privatiziran i prodan, novi vlasnici nisu ulijevali povjerenje da će list razvijati. Jusup tada u sobici 2 sa 2,5 metra u Klubu prognanika Škabrnja priprema i s nekolicinom zadarskih novinara 3. studenoga 1994. godine pokreće tjednik Zadarski list.

Uvažavajući tradicije Kraljskog Dalmatina, prve novine na hrvatskom jeziku i Zore dalmatinske, prve novine koja je zagovarala ujedinjenje jadranske i kontinentalne Hrvatske, novi zadarski tjednik njegov tvorac osmislio je grafički i sadržajno po ugledu na moderne europske news magazine.

Čitateljima se list dopao od prve jer ne "vrluda ni desno ni lijevo". Primjenjujući krilaticu "misli globalno djeluj lokalno" piše otvoreno i kritički o svemu pa i o temama koje su se do tada skrivale od javnosti. - Mi smo izaslanici javnosti i ne odgovaramo nikome osim toj istoj javnosti - govorio je Jusup novinarima od kojih je tražio da o svim medijski relevantnim događajima i temama pišu informativno, poučno i zanimljivo. Jer, novinski tekst vrijedi onoliko koliko je aktualan, vjerodostojan i zanimljiv.

Sve to je bilo moguće jer se Zadarski list od početka samofinancirao, dostigao 12.000 prodanih primjeraka po broju a od početka je imao i gospodarski prilog Burzu koji je privlačio oglašivače. S vremenom Zadarski list je postao uspješan medijski, ali i poduzetnički projekt pa je privlačio i potencijalne vlasnike. Jusup je, u suglasju sa svojim ortakom Zvonkom Kucelinom, i tu bio dosljedan. Vlasničke udjele može dobiti samo onaj tko će ulagati u razvitak medija, bez miješanja u uređivačku politiku. Tako je 60 posto otkupila tada moćna tvrtka Zadar komerc uloživši u informatičko opremanje redakcije i nabavku novinske rotacije koje do tada u Zadru nije bilo.

Uz jačanje redakcije tako su stvoreni osnovni preduvjeti za prelazak na dnevno izlaženje što se i dogodilo 21. prosinca 1998. godine, od kada Zadarski list izlazi kao dnevna novina. No, većinski vlasnik ubrzo zapada u finacijske teškoće, propada i kad je izgledalo da će u propast povući i Zadarski list, tada Jusup vuče novi potez. Uspostavlja poslovno – tehničku suradnju s Novim listom te zajedno sa Glasom Istre i Glasom Slavonije postaje sastavnicom medijskoga poola četiriju dnevnih novina tada jedinih u hrvatskom vlasništvu.

U vlasništvo Zadarskog lista, na nagovor Nedjeljka Jusupa i uz suglasnost suvlasnika Zvonka Kucelina, kao 100-postotni vlasnik ulazi Tankerska plovidba, najmoćnija hrvatska brodarska tvrtka, koja kao vlasnik nije imala posebnih interesa ni što se tiče profita niti promoviranja bilo čijih političkih interesa. 

Uspjeh Zadarskoga lista promijenio je medijsku sliku Zadra. Nastojeći ga slijediti u Zadru počinju nicati mediji kao gljive poslije kiše, ali većina njih ubrzo propada dijelom i zbog nedovoljne educiranosti novinara i urednika. Zato Jusup predlaže i uz prof. dr. sc. Josipa Vidakovića, tada pročelnika Odjela za kulturu i turizam Sveučilišta u Zadru, sudjeluje u pokretanju studija novinarstva i odnosa s javnostima koji postoji od 2007. godine, kada je odjel promijenio ime i postao Odjel za turizam i komunikacijske znanosti. Kao vanjski suradnik–naslovni asistent sudjeluje u izvođenju nastave Komunikologije masovnih medija podučavajući studente teoriji, ali i praksi novinarstva, omogućavajući im učenje novinarskog zanata u redakcijama novina, radija i televizije.

Iz toga razdoblja prepričava se kako je na pitanje studenata tko je zapravo pravi novinar Jusup odgovorio: - Pravi novinar je pošten, solidno obrazovan čovjek koji je ovladao vještinama novinarskog zanata i koji medijski relevantne događaje vidi očima odsutnih gledatelja, čitatelja i slušatelja.

Jusup se bavi i publicistikom. U ediciji Biseri Jadrana pod egidom "Ulica starija od grada" objavio esej o glavnoj zadarskoj ulici Kalelargi, napisao više tekstova o razvitku medija u Zadru, uredio knjige i monografije "Politički obračuni", "Hrvatski misir", "Dragulji hrvatskog misira", "112. brigada: Od dragovoljačkih odreda do međunarodnog priznanja RH", Putopisne paralele: "Od Cerodola do Burgundije"…

Aktivno sudjeluje na skupovima i seminarima, okruglim stolovima ili tribinama posvećenim aktualnim problemima novinara.

Nakon umirovljenja (2017.) nastavlja uređivati specijalizirani prilog Plodovi zemlje i mora kojega je, s ciljem povezivanja znanosti, struke i prakse u poljodjelstvu i ribarstvu, prije 15 godina pokrenuo u Zadarskom listu. Prilog je u međuvremenu više puta nagrađivan, kao i njegov urednik koji je dobitnik Zlatnog pera Zadružnog saveza Dalmacije za medijsko promicanje maslinarstva i uljarstva. Surađuje u specijaliziranom časopisu Maslina u izdanju Slobodne Dalmacije, kao i s portalom Agroklub koji ga je proglasio Autorom godine 2018.

Nedjeljko Jusup je dugogodišnji član Hrvatskoga novinarskog društvai Društva agrarnih novinara Hrvatske od njegova osnivanja, aktivno sudjeluje na skupovima i seminarima, okruglim stolovima ili tribinama posvećenim aktualnim problemima novinara. Jedan je od organizatora Međunarodnog znanstvenog skupa "Kraljski Dalmatin – 200 godina zadarskog i hrvatskog novinarstva u europskom kontekstu".

Najveći doprinos Nedjeljka Jusupa zadarskom i hrvatskom novinarstvu je Zadarski list, koji po načinu svog nastanka, razvitka i opstanka predstavlja jedinstven primjer novinarskoga, uredničkog i nakladničkog umijeća. Najviša je novinarska vrijednost, jer - Jusup je uvijek mislio da je prava mjera dobrog novinarstva pogodna za svaku sredinu i svaku ljudsku situaciju. Za pravo novinarskog majstora Zadar je tako neiscrpan rudnik novinarskih tema, poput New Yorka ili Zagreba, a u Briševu "ćeš naći podjednako zanimljivog sugovornika kao i na Kalelargi".

Tako je mislio i profesionalno djelovao Nedjeljko Jusup koji je u svoj Zadarski list ugradio fascinantno uredničko, autorsko i nakladničko znanje te okupio tim koji je prigrlio njegove vizije. Bila je to podjednako vjera u majstorstvo zadarskih novinara, kao i vjera u Zadranke i Zadrane koji će znalački prepoznati prave vrijednosti.

Tako je Zadar jedini grad koji je u samostalnoj državi Hrvatskoj uspio iznjedriti svoje dnevne novine. Najviše zasluge za to ima njegov tvorac, autor projekta Zadarskog lista, prvi i dugogodišnji glavni urednik, Nedjeljko Jusup.

Pothvat je to bez premca u novijoj povijesti hrvatskoga novinarstva.

(Nikola Šimić Tonin)