Glas Hrvatske

15:34 / 12.07.2022.

Autor: Tomislav Šikić

Napustila Švicarsku i pokrenula posao u Hrvatskoj

 Milena Debrunner

Milena Debrunner

Foto: Dijaspora.hr (Srđan Hulak, Renata Garbajs) / snimka zaslona

Iz bankarskog svijeta Švicarske Milena Debrunner preselila se prije pet godina na Krk i ostvarila svoj san.

Vlasnica obrta i Bed & Breakfast apartmana u staroj krčkoj jezgri godinama je radila u jednoj od vodećih banaka u Švicarskoj, no ostvarila je svoj san preselivši se u Hrvatsku i pokrenuvši obrt za organizaciju i dekoraciju vjenčanja i evenata.


Rođena 1964. u Kutini, s 18 godina otišla je u Švicarsku, a 2017. vratila se u Hrvatsku. Za 50. rođendan kupila je u starom gradu u Krku malu nekretninu od 40 četvornih metara i preuredila u B & B. Za otvorenje u travnju 2017. došlo joj je 30 prijatelja iz Švicarske koji su joj pomogli ličiti i pripremiti kolače za otvorenje. Ima potporu svojih sestara koje joj nedostaju, ali na Krku ima kumče i tamo želi ostarjeti…


Na Krk nije došla samo živjeti, nego i aktivno se uključiti, kaže. Predsjednica je radnog odbora za ravnopravnost spolova i članica, jedna od glavnih aktera udruge Žene za otok gdje u suradnji s lokalnim poduzetnicama štiti njihovu autentičnost i bogatstvo koje predstavljaju.


Poslom, tvrdi, potiče rad drugih, napuni hotel, da posao vizažistici, aranžeru cvijeća, fotografu… i tako uključi deset drugih. Za Krk se odlučila jer je tamo svake godine ljetovala. Veza s baštinom Krka ogleda se u svim obnovljenim komadima namještaja, lustera, ukrasa, sitnica kojima je njezin ljupki B & B ispunjen. Domaćinski pristup s pozitivnim ozračjem tajna je njezina uspjeha.


Lola Dream Bed & Breakfast nagrađen je 2019. kao najbolji privatni iznajmljivač u natječaju Hrvatske turističke zajednice, u suradnji s Novim listom i Glasom Istre u kategoriji povezanosti s tradicijom grada.


U travnju ove godine zajedno s Udrugom očeva organizirala je Dadathlon u Puntu, a njezine kreativne ruke zaslužne su za dekoraciju i organizaciju nedavno održanog eventa Žene – krila i korijeni u Kaštelu.


- Došla sam sa strane, nisam opterećena sredinom i ne bojim se što će tko reći i misliti. Švicarska je bolje uređena, ali moralnu pomoć koju sam dobila od ljudi u Hrvatskoj, te topline u Švicarskoj nema - ističe ta povratnica.


- Ljudi se žele vratiti i najveći pokretač za povratak je ta toplina. Mlađi naraštaji ne poznaju taj osjećaj i treba im ga ponuditi i da mogu raditi uz more, spojiti lijepo s korisnim, da mogu imati dobru kvalitetu obiteljskog života. Priroda je ovdje još uvijek očuvana. Ja sam putovala i vidjela mora i mora, ovi borovi uz more, nema puno primjera da su šume i more blizu. Ti mirisi…, naše more je posebno lijepo - istaknula je naša sugovornica.


O svojim novim počecima u Hrvatskoj kaže da je otvorila obrt bez EU poticaja i da je najteže doći do informacija kako registrirati obrt, administracija je otežavajuća, zbunjujuća, ljudi se osjećaju kao stranci u vlastitoj zemlji, lijeva ruka ne zna što radi desna, sustav administracije je zastario. Isto tako žali se na dvostruko oporezivanje jer, kako kaže, većina iseljenika čeka vani mirovinu da bi se mogli vratiti i trošiti je u Hrvatskoj. Osvrnula se i na protekle dvije teške godine kada nije bilo posla zbog pandemije.


O odlasku mladih iz Hrvatske ističe da još uvijek postoji ideja da vani pada novac s neba: - Žao mi je što mladi odlaze, Hrvatska ima puno potencijala, naši ljudi rade i žive u lošim uvjetima stanovanja u Njemačkoj, srame se. Nijemci i Austrijanci odlaze raditi u Švicarsku. U Švicarskoj od jedne rupe naprave hotel od pet zvjezdica, a u Hrvatskoj hoteli propadaju. 


A koji je njezin savjet za povratak naših iseljenika?


- Treba im ponuditi administrativnu potporu, više informacija i naći im posao u sklopu stranih tvrtki za mlade povratnike, dati mladima nadu, ‘kockicu šećera’, da vjeruju u ovaj sustav, u ovu državu. Mladi bi došli, ali bi željeli aktivno sudjelovati. Treba im dati mogućnost da otvore svoje obrte, treba paziti da se ne zagađuje okoliš, da mogu raditi nešto i za dušu.


A za ostanak naših mladih?


- Treba vidjeti obrt i zanat kao umjetnost, obrtnicima dati važnost i djeci potporu da uče zanate, da mogu biti izvrsni keramičari, ličioci, uključiti i djecu s margine, vratiti ih na dobar put. Biti kuhar je nešto veliko! Dok sam uređivala interijer jednog hotela, primijetila sam u kuhinji jednu djevojku na praksi i ona je stalno samo rezala luk pa sam razgovarala s glavnim kuharom i zamolila ga neka je nauči sve što zna, a ne da samo reže luk. Održala sam predavanje u srednjoj strukovnoj školi u Krku 2021.


Koji je njezin savjet našim mladima?


- Da budu izravni, da kažu što žele, da se ne boje. Dobro se dobrim vraća, mladi su nestrpljivi da se dobro vrati, ali mi stariji znamo koje je to zadovoljstvo. Odvažno je bilo preseliti se u Hrvatsku, napraviti prvi korak prema uspjehu, odbiti biti zarobljenik okruženja u kojem sam se prvobitno našla i napraviti prve male iskorake u nepoznato i slijediti svoj san, ali vrijedilo je.


(Renata Garbajs, Hrvatska matica iseljenika)

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!