"Slavonija može postati hrvatska Toskana"

Želja je to vinarije koja je nedavno višemilijunskim ulaganjem potpuno tehnološki opremila svoje prostore, no svjesni su da kvalitetnu kapljicu neće postići korištenjem suvremene opreme nego ulaganjem u vinograde.

Slavonija i njezine vinske regije, koje predvode srijemski, baranjski, đakovački i kutjevački vinogradi, ima sve uvjete za proizvodnju vrhunskog vina, posebno bijelih sorti. Graševina, eno zvijezda slavonske ravnice, iločki traminac, vino koje se posluživalo na krunidbi kraljice Elizabete II. samo su neke od sorti zbog kojih Slavoniju, područje klimatsko pogodno za proizvodnju kvalitetnih vina, možemo uspoređivati s mnogo poznatijim svjetskim vinskim regijama.

Čak i sa slavnom Toskanom, kažu u vinariji Galić, koja je ovih dana otvorila vinariju u čiju je opremu i uređenje investirala 54 milijuna kuna.

Gotovo 20 milijuna uložili su u vrhunsku opremu kojom žele unaprijediti proizvodnju svojih vina kako bi ih što bolje plasirali na tržište, no u određenim količinama. Moderna oprema neće im pomoći u proizvodnji kvalitetnog vina, svjesni su u vinariji, nego im slijedi ulaganje u vinograde.

- Mi smo i dalje 'boutique' vinarija i to planiramo i ostati, pratiti sve trendove i raditi kvalitetna vina, a ovime tek počinjemo graditi priču u Kutjevu. Krajnji cilj nam je razvoj cijelog kraja, želimo od Slavonije stvoriti hrvatsku Toscanu jer ona to opravdano zaslužuje – rekao je vlasnik vinarije Josip Galić za Jutarnji list.

Njihova vina već su ponuđena u eno kartama restorana i vinoteka u desetak zemalja, no proširuju svoju tržišnu nišu i traže prostor u novim kulturama. Gotovo 9 milijuna kuna uložili su u nasade kestena i borovnica čiji se prinosi očekuju kroz koju godinu.