Hoće li se morati mijenjati hrvatski turizam?

Temperature do 40 stupnjeva, meduze, invazivne tropske vrste i sve manje domaće ribe – slika je to Jadrana koji se polako mijenja. Stručnjaci upozoravaju da bi, nastavi li se sadašnjim smjerom, za nekoliko desetljeća pred nama moglo biti "relativno prazno more" s mnogo više onoga što u njemu ne želimo.

Iza sebe polako ostavljamo još jedno pakleno ljeto, a zbog klimatskih promjena mijenja se i ono što je Hrvatskoj desetljećima jedan od glavnih turističkih aduta - sunce i more.

Meduze i tropske vrste, a domaće ribe sve manje

I ovog ljeta temperature su se penjale do 40 stupnjeva, dok su se u moru pojavljivale meduze, želatinozni organizmi i invazivne tropske vrste.

Istodobno, domaće ribe sve je manje pa velike hotelske kuće često poslužuju uvoznu ribu. Time se gubi autohtonost ponude, dok se naši glavni turistički aduti – sunce i more – nepovratno mijenjaju.

- Za to je kriv čovjek, to je skroz jasno. Mi imamo jako puno unosa otpadnih voda, upozorava Martin Pfannkuchen, voditelj Laboratorija za evolucijsku ekologiju Centra za istraživanje mora Rovinj.

Sjeverni Jadran posebno ugrožen

Najugroženiji je sjeverni Jadran, koji je i pod utjecajem industrijskog otpada iz rijeke Po.

No velik utjecaj ima i turizam.

- Ako imate deset puta više ljudi, imate i deset puta više utjecaja, to je jasno, navode stručnjaci.

Prema izvješću Europske agencije za okoliš, Hrvatska je po kvaliteti mora pala s trećeg na peto mjesto.

Uvjeti u Jadranu postaju sve sličniji onima u tropskim morima. Ne pojavljuju se samo nove vrste, već i opasni tropski mikroorganizmi, dok više temperature pogoduju bujanju bakterija.

Kako bi Jadran mogao izgledati za nekoliko desetljeća?

Upravo zato nameće se pitanje što čeka Jadran nastave li se sadašnji trendovi.

- Ako se nastavi kao do sada, imat ćemo relativno prazno more i puno više stvari u moru koje nam smetaju, upozoravaju.

Promjene mora istodobno otvaraju i pitanje budućnosti hrvatskog turizma, koji se u velikoj mjeri oslanja upravo na sunce i more.

Hoće li se morati mijenjati i hrvatski turizam?

Aljoša Vitasović s Katedre za turizam Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli smatra da klimatske promjene neće jednostavno izbrisati turističku posjećenost tijekom srpnja i kolovoza.

No upozorava da je dominantan motiv dolaska u Hrvatsku trenutačno sunce i more te da je potrebno mijenjati model.

- Više glavni motiv ne bi trebao biti sunce i more, već bismo trebali stvarati dodanu vrijednost ili, još bolje, novu vrijednost, poručuje Vitasović.

Klimatske promjene, dodaje, mogu postati i poticaj da hrvatski turizam manje ovisi o sezonalnosti.

Rujan sve privlačniji gostima

Turisti koji mogu izbjeći najveće ljetne vrućine i nisu vezani uz školske praznike za odmor sve češće biraju rujan.

- Zato što je ugodnija temperatura, ima manje turista. Rebraša i meduza nema, to nam se isto sviđa u rujnu, kaže Matea iz Nove Gradiške.

Ostaje nada da će tako i ostati te da se negativni utjecaji klimatskih promjena još mogu smanjiti i usporiti.

Dok ne bude prekasno.