U Beogradu pokrenuta nastava na hrvatskom jeziku

Nakon što se u srbijanskom društvu godinama hrvatska zajednica isključivala iz aktivnog sudjelovanja i urušavao njezin položaj, u posljednje vrijeme učinjeni su pozitvni pomaci prema hrvatskoj zajednici. Ostala su otvorena pitanja institucionalne i političke uključenosti, no dijalog postoji i to je dobar znak. Ostvareno je nekoliko važnih projekata: otvorena je rodna kuća bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu, Hrvatski dom Matica u Subotici i Fondacija ''Antun Gustav Matoš'', prva hrvatska zaklada u Beogradu.

Iako Hrvati u Beogradu danas žive slobodno, ne izjašnjavaju se svi kao Hrvati. Prema službenim podacima s popisa stanovništva iz 2022. godine, u Beogradu se oko 4.500 građana izjasnilo kao Hrvati. Međutim, u razgovorima s ljudima i svećenicima Katoličke crkve dolazi se do zaključka da je stvarni broj vjerojatno veći. Jedan od razloga su brojni mješoviti brakovi, zbog kojih se dio ljudi odlučuje ostati neizjašnjen. Srbija je danas među zemljama s velikim brojem građana koji se ne izjašnjavaju o nacionalnoj pripadnosti. Stoga se procjenjuje da bi službeni podatak od 4.500 mogao biti i dvostruko veći, što bi dalo realniju sliku o broju Hrvata u Beogradu.

Očuvati svoj identitet nije lako, i baš zato su podrška i financijska pomoć matične države za Hrvate u Srbiji presudne. Javljaju se i na natječaje koje raspisuje Srbija, no sredstva su neusporedivo manja od onih Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.

Jedan od tih projekata je nastava na hrvatskom jeziku s elementima hrvatske nacionalne kulture. No, da bi on zaživio velik doprinos dali su roditelji i profesori.

Poznavanje hrvatskoga jezika veliko je bogatstvo za djecu, a omogućit će im lakšu prilagodbu odluče li se na život, rad ili studiranje u Hrvatskoj.

Za Marina Piukovića, upravitelja Fondacije ''Antun Gustav Matoš“, to je projekt koji u njemu izaziva posebnu emociju. Objasnio je da, kada ponedjeljkom dođe u prostor u kojem se održava nastava i vidi između desetero i petnaestero djece kako uče hrvatski jezik, osjeti posebnu radost i snažnu emociju. Dodao je da mu je to ujedno jamstvo da rade nešto dobro i pozitivno te da njihova zajednica ima budućnost.

Svjesni su da zanemarivanjem tradicije i običaja te zaboravljanjem materinskog jezika neće opstati. Zato je cilj Zaklade očuvati, njegovati, predstavljati hrvatsku suvremenu i tradicijsku kulturu te poboljšati sve aspekte hrvatske nacionalne manjine.