"Rođen sam u Švedskoj, ali uvijek gledam prema Hrvatskoj"

Izvan domovine u svijetu živi gotovo polovica državljana Republike Hrvatske. Pojedini dijelovi svijeta specifični su i imaju svoje zakonitosti. Tako je ponegdje međusobna suradnja hrvatskih udruga i društava otežana, a ponegdje vrlo dobra. Takav je primjer Hrvata u Švedskoj.

Hrvatska zajednica dobro je organizirana, a osnivanje društava seže u 1960. godinu, kad su se emigranti počeli okupljati u malim sredinama u Malmöu i Göteborgu. Član Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH u skandinavskim zemljama Tomislav Mikulić ponosan je što udruge "Croatia" Malmö i "Velebit" u Göteborgu postoje više od 60 godina, a cijeli Savez u Švedskoj djeluje kroz 24 udruge.

- Tu se bavimo djecom, najviše sportom i kulturom. Organiziramo kulturnu smotru na kojoj se okuplja i do tisuću Hrvata, govori Mikulić.

U Švedskoj vrlo kvalitetno riješen problem učenja hrvatskoga jezika

- Mislim, kao roditelj, da je svoju djecu vrlo važno naučiti govoriti hrvatski jezik, jer se možda jednog dana svi vratimo svojoj domovini. Ovdje već postoji četvrta i peta generacija Hrvata koji znaju hrvatski i tu puno pomaže Savjet za Hrvate izvan RH, da imamo nekoga tko će nam učiti djecu hrvatski jezik, napominje Mikulić.

U Švedskoj postoje učitelji koji je zaposlila općina, koja je odgovorna za školstvo, s tim da mora biti prijavljeno najmanje petoro djece kako bi se održao sat hrvatskoga jezika financiran švedskim sredstvima. Švedska Vlada priznala je Savez hrvatskih društava u Švedskoj kao nacionalni, stoga Hrvati mogu tražiti određena sredstva za projekte. S druge strane, Hrvati u Švedskoj korektno postupaju prema Šveđanima, pa im tako, pribavljaju potrebne podatke i statistike.

Mikulić: povratak otežavaju administrativni problemi

- Mi smo stvarno dobro organizirani i to dugo. Trenutno su najveća pitanja vezana uz povratak u Domovinu, mirovinu, kako funkcionirati i kako sve posložiti. Velikom broju naših koji se vraćaju, problem predstavlja rješenja primitaka mirovine, plaćanje poreza, zdravstvenog i drugo, govori Mikulić.

Švedski Hrvati su zadovoljni svojim radom, jer se, kažu, svaka udruga može organizirati, u Švedskoj je slobodno organiziranje i djelovanje. Ističu sjajnu suradnju s predstavnicima institucija Republike Hrvatske. Poručuju da im  financijska sredstva nisu potrebna te predlažu da se novac usmjeren njima prebaci onima kojima je potrebnije, a to su Hrvati u Srbiji, Crnoj Gori i BiH. 

Predstavnik skandinavskih Hrvata u Savjetu Vlade RH za Hrvate izvan RH Tomislav Mikulić ponosno ističe kako je "rođen u Švedskoj, ali je uvijek gledao i gleda prema svojoj domovini Hrvatskoj".

Oko 50 tisuća Hrvata u Švedskoj

Prema Zavodu za statistiku Kraljevine Švedske, u toj skandinavskoj zemlji živi nešto više od 10 tisuća Hrvata, ali taj broj se odnosi samo na one Hrvate koji su rođeni u Republici Hrvatskoj. Prema riječima predsjednice Saveza hrvatskih društava u Švedskoj Diane Vukušić, Hrvata u Švedskoj ima oko 50 tisuća. U taj broj ulaze prva, druga i treća generacija sa svim Hrvatima u Švedskoj i onima koji ne nemaju hrvatsko državljanstvo. Drastično povećanje broja Hrvata pripisuje se trećem valu doseljavanja u Švedsku, a to je za vrijeme Domovinskoga rata u Hrvatskoj i BiH. Do 1965. godine Hrvati su u Švedsku dolazili isključivo kao emigranti, a nakon toga kao radna snaga.

U ovoj zemlji su na snazi određeni zakoni koji reguliraju useljenje, primitak u državljanstvo, stalni i privremeni boravak i azil. Švedsko državljanstvo se može steći prijavljivanjem ukoliko osoba ima stalnu boravišnu dozvolu, te ako u Švedskoj boravi više od pet godina ili ako ima status prognanika. Švedski zakon o državljanstvu prihvaća dvojno državljanstvo.