Knjiga "I ovdje ima bogova" Orsolye Péntek predstavljena u Budimpešti

Hrvatska samouprava Starog Budima Bekašmeđera u Budimpešti u dvorani Esernyős, predstavila je najnoviju knjigu autorice hrvatskih korijena Orsolye Péntek koja je osvojila glavnu godišnju beletrističku nagradu. Knjiga "I ovdje ima bogova" ("Itt is istenek vannak"), trenutno je na listi 10 najboljih novih knjiga u Mađarskoj.

Razgovor s autoricom knjige vodila je predsjednica samouprave Čarna Kršul.

- Kada sam razgovarala s autoricom, pitala sam je da li je bilo zanimanje u Hrvatskoj za njezine knjige, rekla je nažalost ne, pa sam pomislila da je vrijeme da to promijenimo, i predstavimo njena dijela Hrvatima u Mađarskoj prije svega. Inače, ona je već prije godinu dana poklonila jedno poglavlje iz te knjige, koje govori o Zagrebu i oni koji su gledali i čitali Hrvatski Kalendar od prošle godine mogli su pročitati to poglavlje o Zagrebu. Kao što kaže u knjizi, jedina osoba s kojom je spisateljica sve mogla podijeliti na ovom svijetu je bila njena baka, koja je bila Hrvatica koja je živjela u Pečuhu, rekla nam je na početku predsjednica samouprave, Čarna Kršul.

Autorica se ponosi svojim hrvatskim porijeklom, a kaže da prije svega čovjek treba to pitanje pronaći u sebi.

- S jedne strane vanjski svijet čovjeka često suočava s time, što je, kakav je, kakav bi trebao biti, s druge strane on mora potražiti sebe, kao u slučaju poput moga, gdje su mi pradjedovi iz nekoliko različitih nacionalnosti, mora potražiti što je od svega toga najviše ono što nam odgovara, jer očito sve odjednom ne može biti jednako. To je pitanje suočavanja čovjeka sa samim sobom. Dakle, ako se redovito pojavljuju ti problemi, ili pitanja, ili razlika od većine, recimo u slučaju nacionalnosti koju mora svakodnevno živjeti, onda kako da kažem, to je pitanje puta koji čovjek prođe u sebi. Nije samo da se ide tamo u toj zemlji odakle su mu pretci došli, ali po mom mišljenju čak i čitanjem, ili sada već internetom, možemo se upoznati, uglavnom istovremeno možemo živjeti u bilo kojoj dalekoj zemlji. Tako ja sastavljam svijet, odakle se hranim, iz tih slojeva identiteta, odgovara.

Najnoviji njen roman izašao je u Kaligramu prošle jeseni.

- Radi se o romanu koji opisuje traženje identiteta u kojemu sam pokušala kroz putovanja obići i opisati kako se europski slojevi identiteta razvijaju unutar jedne osobe ako je višenacionalna, s druge strane kao što je rečeno na prezentaciji, nekakvo ontološko ili etno-filozofsko putovanje kroz različite religije ili svjetonazore, s kojima putnik, kako luta Europom, svuda nailazi na nešto od svjetonazora od budističkog do antičkog i rimskog svjetonazora, ili upravo kršćanstva, židovskog svjetonazora, i kroz njih putnik pokušava modelirati što je čovjek, a kroz slojeve identiteta što je Europljanin, objašnjava.

Za glazbeni se dio pobrinula Mira Živković iz Pečuha u pratnji harmonikaša Vincea Eredicsa. Zajedno su izveli tri pjesme, dvije sevdalinke i mađarska narodna pjesma. Spisateljica je otkrila da joj je posljednja pjesma bliska srcu jer su glazbenici odabrali omiljenu pjesmu njene bake.

- Kada sam prije godinu dana rekla Orsolyi da bi htjela predstaviti knjigu koja je tad bila još u rukopisu, znala sam da želim pozvati Miru Živković iz Pečuha da nam nešto otpjeva. Ne samo jer sam željna novih lica na hrvatskim događajima nego i zato što je Orsolya puno vremena provodila u Pečuhu kod svoje bake koja je bila Hrvatica i za koju je bila jako vezana, kaže predsjednica samouprave Kršul. Orsolya je i slikarica, često ima izložbe, a k tome još i diplomu iz povijesti.

Događaju su nazočili i veleposlanik RH u Mađarskoj Mladen Andrlić, diplomatska savjetnica Marina Sikora, predsjednik Hrvatske državne samouprave Ivan Gugan i potpredsjednik gradonačelnika Starog Budima Bekašmeđera Ferenc Búrjan.