Operacija Medački džep
Foto: TV Kalendar / HRT
U samo jednom danu hrvatske su snage munjevito prodrle u Medački džep, iznenadile i nadvladale protivnika te ostvarile vojni cilj. No ono što je uslijedilo nakon borbi pretvorilo je operaciju Džep 93 u jednu od najkontroverznijih akcija Domovinskog rata.
Nakon Maslenice uslijedili jači udari
Nakon poraza u operaciji Maslenica, srpski su pobunjenici tijekom 1993. pojačali topničke udare i diverzantske akcije na ličkom bojištu.
Nakon napada na Velebitu, u kojem su smrtno stradala dva, a ranjena tri policajca, Glavni stožer Hrvatske vojske, na čelu s Jankom Bobetkom, zapovjedio je izvođenje ranije planirane jednodnevne akcije Džep 93.
Munjeviti prodor u Medački džep
Akcija je izvedena 9. rujna na području Medačkog džepa, koje je obuhvaćalo Divoselo, Čitluk i dio Počitelja te brojne zaseoke.
Ujutro, nakon topničke pripreme i proboja oklopništvom, pripadnici 9. gardijske brigade, specijalnih postrojbi MUP-a i lokalnih domobranskih postrojbi na svim smjerovima udara iznenadili su i nadvladali protivnika.
Napredovanje u dubinu neprijateljskog područja bilo je munjevito. Do kraja dana hrvatske su snage zaustavile prodor jer je cilj akcije bio postignut.
Teške borbe i gubici
U borbama je poginulo šest, a ranjena su 53 pripadnika hrvatskih snaga. Na suprotnoj strani poginula su 52 vojnika.
Vojska pobunjenih Srba tijekom sljedeća tri dana pokušavala je vratiti izgubljeno područje, ali u tome nije uspjela.
Ipak, nakon postignutog sporazuma, hrvatske su se snage povukle, a nadzor nad područjem preuzeo je kanadski bataljun UN-a.
Povlačenje otvorilo novu kontroverzu
U tom je razdoblju, zbog nedefinirane crte razdvajanja, izbilo više incidenata. Oni su godinama nanosili tešku štetu Hrvatskoj, posebno zato što su izvješća kanadskih časnika te incidente netočno predstavljala kao oružani sukob s Hrvatskom vojskom.
Snage UN-a također su činjenično utvrdile uništavanje sela te ubojstva civila prilikom povlačenja Hrvatske vojske.
Vojni uspjeh, političke posljedice
S vojnog aspekta, operacija je bila od iznimne važnosti jer je donijela sigurnost gradu Gospiću i širem području.
No politički je donijela neželjene posljedice. Određeni međunarodni krugovi teško su optužili Hrvatsku za kršenje primirja, dok je srpska strana inzistirala na optužbama za etničko čišćenje i zločin nad više od 30 civila, unatoč tome što istraga UN-a takvo što nije dokazala.
Presuda generalu Mirku Norcu
Ipak, zbog zapovjedne odgovornosti na zatvorsku kaznu osuđen je general
Mirko Norac.Hrvatsko pravosuđe još uvijek procesuira osumnjičenike za ratne zločine tijekom ove kontroverzne operacije.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!