Hrvatima izvan domovine priznanja za sudjelovanje na Međunarodnoj smotri folklora

U Zagrebu od srijede do nedjelje traje 60. Međunarodna smotra folklora. Jučer je održana svečana priredba na kojoj su nastupili i Hrvati izvan domovine, koji su svojim raznovrsnim programima obogaćivali folklorni put dugačak šest desetljeća. Danas je u Hrvatskom državnom arhivu održan prijem s podjelom priznanja dugogodišnjim sudionicima i folklornim skupinama koje su svoj obol dale ovogodišnjoj slavljeničkoj manifestaciji.

U ime ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek uzvanicima je zahvalila vanjska suradnica Ministarstva Mirjana Piskulić, istaknuvši prvotne nakane smotre folklora i njezina postignuća u vremenima kad je trebalo promicati tradicijsku kulturu našeg naroda i posebice Hrvata izvan domovine koji su opravdali ovogodišnju temu zagrebačke smotre – otpornost baštine. 

Važno je da su naši sunarodnjaci sudionici jednog od najznačajnijih događaja u području folklora i tradicijske kulture u Hrvatskoj.

Šezdeseta obljetnica Međunarodne smotre folklora ponovo potiče na promišljanje o ulozi i značenju ove smotre u hrvatskome kulturnom i nacionalnom prostoru u međunarodnome kontekstu. Stoga u programu 60. smotre nastupaju društva koja su nastupala i na prvoj smotri održanoj 1966. godine i za to su im među ostalim dodijeljena priznanja.

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Zagreb, 2014. godine proglasili su Međunarodnu smotru folklora Zagreb festivalskom priredbom od nacionalnog značenja jer afirmira specifične vrijednosti nacionalne kulture, kao i jednakovrijednog zavičajnog plesnog, glazbenog, jezičnog i običajnog izražavanja te vrijednosti svjetske kulturne baštine – istaknuo je umjetnički ravnatelj MSF-a dr. Tvrtko Zebec.

Istaknuo je u tome veliki doprinos dr. Zorice Vitez koja je smotru vodila 25 godina i svojim je pristupom i tematskim naslovima za svaku smotru otvorila novo razdoblje Smotre u kojem je kvalitetom i značajem postigla još veću javnu prepoznatljivost sa statusom nacionalnog festivala. 

To danas osigurava važnu financijsku stabilnost i omogućuje nova širenja, teme i postignuća ne samo u festivalskom i koncertnom programu, nego i u izložbenome i edukativnom – s javnim predstavljanjima i stručnim tribinama. Spomenuo je da nas je dr. Vitez napustila početkom Smotre i da je tako na simboličan način dočekala i ovu smotru, te da ju kao kolege i suradnici nose u mislima i molitvama. 

Dr. Zebec je naglasio kako je povijest festivalizacije u Hrvatskoj znatno starija i da je Smotra sljednica smotri Seljačke sloge iz razdoblja između dvaju svjetskih ratova. Važno je to imati na umu zbog profila i pozicije Smotre u suvremenosti. 

Naime, kao što su etnolozi i folkloristi, glazbenici i drugi praktičari umjetnici, sudjelovali u tom ranijem razdoblju, tako je i Smotra koju je pokrenuo i osnovao Petar Mihanović, otpočetka imala stručnjake koji su je pripremali i sudjelovali u organiziciji. 

Kontinuitet potvrđuju imena istaknutih stručnjaka još od smotri Seljačke sloge koji su pridonijeli i Smotri. Bili su to Milovan Gavazzi, Branimir Bratanić, Vinko Žganec i Zvonimir Ljevaković. Uz njih treba spomenuti i Maju Bošković Stulli, Jelku Ribarić Radauš, Dunju Rihtman Auguštin i Jerka Bezića. Postavili su temelje na kojima Smotra živi i danas. 

Umjetnički voditelji smotre bili su u ovih 60 godina Ivan Ivančan, Zvonimir Ljevaković, Mirjana Jakelić, Manda Svirac, Stjepan Sremac i Zorica Vitez. 

Zahvale su išle i Vidoslavu Vidi Baguru koji je više od 40 godina suradnik smotre. Ove je godine ovjenčan nizom nagrada, pa ga i ovih dana očekuje nagrada za životno djelo u njegovu Metkoviću gdje će mu za Dan grada i blagdan sv. Ilije biti dodijeljena još jedna nagrada.

Umjetnički ravnatelj zahvalio je svima koji vode svoja društva i svim svojim kolegicama i kolegama koji s ljubavlju i osobnom žrtvom pridonose uspjehu smotre, te održivosti i otpornosti baštine kojoj smo i posvetili ovogodišnju Smotru.