Hrvati se masovno vraćaju kući; dogodilo se nešto što nismo vidjeli još od 2008.

Dok se cijela Europa bori s negativnim demografskim trendovima, u Hrvatskoj ohrabruje statistika koja pokazuje da se iz godine u godinu sve više iseljenika ili njihovih potomaka odlučuje vratiti. 

Napustili Njemačku, Irsku, Austriju i Argentinu

U prošloj godini inozemnu adresu prebivalištem u Hrvatskoj odlučilo je zamijeniti oko 17.000 povratnika, a slično se očekuje i ove godine.

Najviše povratnika u Hrvatsku zabilježeno je iz Njemačke, Austrije, Irske, a posljednje dvije godine raste i interes iseljenika iz Južne Amerike.

Vraćaju se u sve dijelove domovine, no na prvom je mjestu Slavonija iz koje se najviše iseljavalo, a tu su i područje Zagreba te Dalmacija.

 Iz Ministarstva demografije i useljeništva poručuju da je broj povratnika lani, u odnosu na 2024., veći za oko 3500.

- Pogotovo veseli i ohrabruje u toj statistici da prvi puta nakon 2008. godine imamo veći broj naših državljana koji su se vratili u Republiku Hrvatsku u odnosu na broj onih koji su iz nje iselili, rekao je državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva Mladen Barać.

 Niz je mjera usmjernih na iseljenike, od poreznih olakšice na dohodak, stipendija za učenje hrvatskog jezika, stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima do pokrivanja troška prijevoda stranih diploma. Sve to, uz zov domovine, presudilo je kod nekih da pobijede strah od novog početka.

"Politika prema dijaspori se promijenila"

Tako je mladi bračni par, koji vuče korijene iz Dalmacije, napustio dom, posao, roditelje i prijatelje u Buenos Airesu te se s troje djece početkom kolovoza doselio u Zagreb.

- Uvijek je bila ta ideja da se vratimo. Poslije smo postali tata i mama, pa je s djecom bilo malo kompliciranije. Vidio sam da se politika prema dijaspori skroz promijenila i da sada s većom snagom traže da se potomci i Hrvati vrate i vidio sam da je to izvrsna prilika, poručio je povratnik iz Argentine Nicolas Martin Ferinović. -

 Htjela sam se vratiti u Hrvatsku jer je sigurna zemlja, u njoj želim odgajati djecu. Vidim da ovdje djeca mogu ostati sama kod kuće, mogu ići sama u školu ili na fakultet. To me motiviralo i znam u dubini duše da je ovo zemlja u kojoj će imati bolju budućnost, kazala je povratnica iz Argentine Mirjana Čavić.

Idući korak je pronalaženje posla. Na raspolaganju im je mjera "Biram Hrvatsku" i jednokratna potpora do 7000 eura za pokretanje posla koju od 2022. provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje.

U prvih sedam mjeseci ove godine zabilježili su oko 700 prijava povratnika.

- Što se tiče djelatnosti kojima se ti novi poslovni subjekti bave, radi se najviše o građevini. Na prvom mjestu uvjerljivo je građevina, a drugo mjesto dijeli više djelatnosti, a to su prerađivačka industrija, zatim stručne, tehničke i znanstvene djelatnosti, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, naglasila je zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ivana Mehle.

Uz "Biram Hrvatsku", povratnici mogu kombinirati i potporu za samozapošljavanje koja ove godine iznosi do 20.000 eura. Zahtjevi se podnose isključivo putem aplikacije, a preduvjet je u oba slučaja upis u evidenciju Zavoda.