Šibenik na rubu pada: Sedam dana pakla koji su promijenili tijek rata

Nakon zauzeća Drniša 16. rujna 1991. Deveti kninski korpus Jugoslavenske narodne armije, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, krenuo je u daljnji prodor prema Šibeniku s ciljem presijecanja Hrvatske na dva dijela.

U napadu je sudjelovao cijeli neprijateljski korpus, uz potporu paravojnih formacija pobunjenih Srba te ratnog zrakoplovstva i mornarice. Mladić je računao i na garnizone JNA smještene u samom gradu.

Šibenik i njegovu okolicu branili su malobrojni i slabo naoružani pripadnici policije, 113. šibenske brigade i 4. gardijske brigade.

Napad iz dva smjera

Neprijateljske snage krenule su prema Šibeniku iz dva pravca. Prvi je vodio preko Čiste Male, Gaćeleza, Zatona i šibenskog mosta na Krki, dok je drugi vodio od Drniša preko Pokrovnika i Bilica.

Kninski korpus snažnim je udarom uspio probiti crtu obrane 113. brigade. Pred večer je izbio na šibenski most, gdje je zaustavljen. Neprijateljske snage tada su se počele pregrupirati za završni napad na grad, udaljen svega kilometar i pol.

Na drugom pravcu dio neprijateljskih snaga uspio je doći do brda Debelo, no u Pakovu Selu doživio je težak poraz i u rasulu se povukao prema Žitniću.

Šibenik sedam dana pod udarima

Sljedećih sedam dana Šibenik je, bez struje i vode, trpio cjelodnevna granatiranja i bombardiranja s kopna, mora i iz zraka.

Pogođene su brojne javne zgrade, među njima i znamenita katedrala sv. Jakova. Neprijatelj je pokušao izvesti i prodor prema Vodicama, ali najveće borbe vodile su se upravo oko šibenskog mosta.

Topovi sa Žirja zaustavili ratne brodove i tenkove

U obrani Šibenika odlučujuću je ulogu odigrala obalna topnička bitnica s otoka Žirja. Samo dva dana prije početka bitke, zajedno sa svojim zapovjednikom Željkom Baltićem, prešla je na hrvatsku stranu.

Bitnica je uspješno djelovala protiv ratnih brodova koji su se nalazili oko Šibenika, a njezini su topovi djelovali i protiv neprijateljskih tenkova na šibenskom mostu.

Prekretnica: Osvajanje rogozničkih vojarni

Drugog dana bitke postrojbe pod zapovjedništvom Rahima Ademija osvojile su prve rogozničke vojarne, "Zečevo" i "Krušicu".

To je dovelo do prekretnice. Branitelji su se domogli brojnih neprijateljskih topova od kojih su ustrojene zemaljske i obalne topničke bitnice. Oružje je imalo veliko strateško značenje za protunapad i deblokadu Šibenika.

Hrvatski branitelji nanijeli su napadačima znatne gubitke na kopnu, moru i u zraku te ostvarili veliku pobjedu koja je označila prekretnicu u bojnim djelovanjima na šibenskom i širem području.

Šibenik je i prije gotovo četiri stoljeća odbio napad

Zanimljivo je da se Šibenik i ranije, također u rujnu, našao u velikoj bitki za obranu grada.

Godine 1647., tijekom Kandijskoga rata, Šibenik se uspješno othrvao navali Osmanlija i izdržao njihovu neuspješnu opsadu.