Od Splita do naftnih polja Teksasa – Ante Lucić, čovjek koji je promijenio Ameriku

Grad Beaumont u jugoistočnom Teksasu možda bi imao sasvim drukčije mjesto u američkoj povijesti da početkom 20. stoljeća jedan inženjer hrvatskoga podrijetla nije uporno vjerovao da se ispod neobičnog brežuljka nedaleko od grada krije golemo nalazište nafte. Mnogi mu nisu vjerovali, stručnjaci su bili skeptični, a potraga je zahtijevala mnogo novca i upornosti. Ipak, 10. siječnja 1901. godine oko 10.30 sati, iz bušotine na Spindletopu izbila je nafta.

Prizor je bio spektakularan. Nafta je pod golemim pritiskom izletjela iz zemlje i podigla se desecima metara u zrak. Bušotina, koja će postati poznata kao Lucas Gusher, proizvodila je količine nafte kakve dotad u Sjedinjenim Američkim Državama gotovo nitko nije smatrao mogućima. Taj događaj nije promijenio samo Beaumont i Teksas. Spindletop je označio početak nove faze američke naftne industrije i pokazao da nafta može postati energent na kojem će se temeljiti industrijski razvoj novoga stoljeća.

Čovjek po kojem je bušotina dobila ime bio je Anthony Francis Lucas, rođen kao Ante Lucić u Splitu 9. rujna 1855. godine.

Njegova životna priča počela je daleko od teksaških naftnih polja. Otac Frane Lucić bio je brodovlasnik i brodograditelj podrijetlom s Hvara, koji se s otoka preselio u Split, gdje mu se rodio sin Ante, a obitelj je poslije živjela i u Trstu. Pomorstvo, brodogradnja i tehnika tako su od najranijih godina bili dio okruženja u kojem je budući inženjer odrastao.

Nakon završene srednje škole Ante Lucić studirao je na Politehnici u Grazu. U hrvatskim izvorima često se navodi zanimljiv podatak da je u Grazu u isto vrijeme studirao i Nikola Tesla. Nakon studija Lucić je stupio u austro-ugarsku mornaricu, u kojoj je napredovao do časničkog čina.

Njegov se životni put, međutim, uskoro potpuno promijenio. Nakon neugodnosti koju je, prema obiteljskim i hrvatskim izvorima, doživio zbog svojega podrijetla, uzeo je dopust i odlučio posjetiti strica koji je živio u Sjedinjenim Američkim Državama. Ono što je trebalo biti privremeni odlazak pretvorilo se u novi život.

U Americi je njegovo prezime Lucić amerikanizirano u Lucas, a Ante je postao Anthony. Poput brojnih europskih doseljenika toga vremena prilagodio je ime novoj sredini, ali će upravo pod tim amerikaniziranim prezimenom postati poznat u povijesti američke naftne industrije.

Vjenčao se s Caroline Fitzgerald i nastanio u Washingtonu, gdje je započeo inženjersku karijeru. Radio je kao rudarski i strojarski inženjer, a poslovi vezani uz istraživanje rudnih i mineralnih nalazišta odveli su ga na američki jug. Ondje se zainteresirao za mogućnost pronalaska nafte.

Posebno ga je privuklo područje poznato kao Spindletop, nekoliko kilometara južno od Beaumonta. Na tom neobičnom brežuljku već su postojali znakovi koji su upućivali na podzemne naslage ugljikovodika. Lokalni poduzetnik i samouki istraživač Patillo Higgins godinama je tvrdio da se ondje nalazi nafta, ali njegova su uvjerenja mnogi smatrali pretjeranima. Dotadašnja bušenja nisu dala rezultate koji bi opravdali velika ulaganja.

Lucas je, međutim, kao školovani inženjer ozbiljno proučio geološke osobine područja. Bio je uvjeren da Spindletop krije veliko nalazište. Prvi pokušaji nisu bili uspješni, a potraga je postajala sve skuplja. Ni sam Lucas više nije mogao financirati nastavak radova pa je morao pronaći investitore i stručnjake koji će omogućiti dublje bušenje.

Upornost se na kraju isplatila

Ujutro 10. siječnja 1901. radnici su nastavili bušiti. Kada su dosegnuli dubinu od nešto više od 300 metara, iz bušotine su najprije počeli izlijetati mulj i dijelovi opreme. Radnici su se povukli, a zatim je iz zemlje izbila golema erupcija nafte. Mlaz se uzdigao visoko iznad tornja za bušenje i danima ga nije bilo moguće zaustaviti.

Procjenjivalo se da je bušotina mogla proizvoditi oko 100.000 barela nafte dnevno, količinu koja je višestruko nadmašivala tadašnje uobičajene američke bušotine.

Bio je to trenutak koji je promijenio Teksas

Vijest o Spindletopu proširila se nevjerojatnom brzinom. U Beaumont su počeli stizati poduzetnici, radnici, trgovci, špekulanti i svi oni koji su u novom nalazištu vidjeli priliku za brzu zaradu. Grad koji je dotad imao oko devet tisuća stanovnika gotovo je preko noći postao središtem naftne groznice. Broj ljudi u Beaumontu i njegovoj okolici naglo je porastao, podizali su se hoteli, skladišta i poslovne zgrade, a zemljište oko Spindletopa počelo je postizati dotad nezamislive cijene.

Na području na kojem je prije postojalo tek nekoliko bušotina uskoro su se dizale stotine tornjeva.

Još važnije bilo je ono što se dogodilo s američkom industrijom. Prije Spindletopa nafta se ponajprije povezivala s proizvodnjom kerozina za rasvjetu. Goleme količine jeftine teksaške nafte otvorile su mogućnost njezine mnogo šire uporabe kao industrijskoga goriva. Brodovi, željeznice i tvornice postupno su počeli prelaziti s ugljena na naftne derivate, dok je razvoj automobilske industrije uskoro dodatno povećao potražnju.

Spindletop je potaknuo i nastanak kompanija koje će obilježiti američku naftnu industriju. Među njima su bile tvrtke iz kojih će se razviti poznata imena poput Texaca i Gulf Oila. Beaumont i okolno područje postali su jednim od središta nove industrijske ere.

Jedan od prijelomnih događaja na Spindletopu

Zbog toga se otkriće na Spindletopu danas smatra jednim od prijelomnih događaja u gospodarskoj povijesti Teksasa i Sjedinjenih Američkih Država.

Za Anthonyja Lucasa uspjeh nije značio da je preko noći postao vlasnik golemoga naftnog carstva. Njegova je najveća vrijednost bila u stručnom znanju, procjeni i upornosti kojom je dokazao da se ispod Spindletopa doista kriju golemi izvori nafte. Nastavio je raditi kao priznati stručnjak i savjetnik na području rudarstva i naftne industrije.

Dalek je bio put od Splita i obiteljskih veza s Hvarom do naftnih polja Teksasa. Lucas se na kraju vratio u Washington, gdje je umro 2. rujna 1921. godine. Ondje je i pokopan.

Američka naftna industrija nije ga zaboravila.

Dvadeset godina nakon njegove smrti, 1941. godine, u Beaumontu je održan veliki skup naftne industrije kojim je obilježena četrdeseta obljetnica otkrića Spindletopa. U Lucasovu čast podignut je granitni Lucas Gusher Monument, oblikovan poput visokoga naftnog tornja. Spomenik je trebao trajno podsjećati na čovjeka i događaj koji su promijenili gospodarsku povijest Teksasa.

Promijenio tijek povijesti

Na njemu je istaknuta poruka da je Lucasovo otkriće promijenilo tijek povijesti, uvelo Teksas u industrijalizaciju i naftno doba te pomoglo Sjedinjenim Američkim Državama da postanu velika industrijska sila.

Pokazalo se, međutim, da tlo na Spindletopu nije najbolje mjesto za tako visok i težak granitni spomenik. Zbog slijeganja tla spomenik je 1970-ih premješten u kampus Lamar Universityja u Beaumontu. Ondje je poslije uređen Spindletop – Gladys City Boomtown Museum, u kojem je rekonstruiran izgled naselja iz vremena velike naftne groznice. Posjetiteljima se tako i danas dočarava atmosfera trenutka kada je početkom 20. stoljeća mirno područje kraj Beaumonta gotovo preko noći postalo središtem američke naftne industrije.

Lucasovo ime ostalo je sačuvano i u samoj struci. Američki institut rudarskih, metalurških i naftnih inženjera ustanovio je priznanje Anthony F. Lucas Gold Medal, koje se dodjeljuje za istaknuta postignuća na području istraživanja i proizvodnje nafte.

Njegova priča našla je mjesto i u američkoj popularnoj kulturi. Televizijska kuća CBS pedesetih godina prikazivala je povijesno-obrazovnu seriju You Are There, koja je velike događaje iz prošlosti predstavljala kao da televizijski reporteri izvještavaju iz vremena u kojem su se dogodili. Jedna od epizoda posvećena je upravo Spindletopu i velikom otkriću Anthonyja Lucasa.

Bogata ostavština

Njegovo ime u Beaumontu nije ostalo vezano samo uz povijesne knjige i muzej. Po njemu su nazvani škola i ulica, a njegov je sin 1943. godine osnovao Anthony F. and Susan M. Lucas Memorial Foundation, čime je obiteljsko ime nastavilo živjeti i kroz humanitarno djelovanje.

Za hrvatsku iseljeničku povijest Anthony Lucas posebno je zanimljiv jer njegov život predstavlja mnogo više od klasične priče o čovjeku koji je napustio domovinu i uspio u Americi. Ante Lucić u Sjedinjene Američke Države nije stigao kao naftni magnat, nego kao obrazovani mladi inženjer iz tadašnje Austro-Ugarske. Njegovo znanje, sposobnost da prepozna ono u što drugi nisu vjerovali i upornost da svoju pretpostavku dokaže doveli su do otkrića koje je nadraslo njegov osobni život.

Kada danas u Beaumontu posjetitelj stane pred Lucas Gusher Monument, iza imena Anthony F. Lucas krije se Ante Lucić, rođen u Splitu, sin Hvaranina Frane Lucića.

Njegova priča možda najbolje pokazuje koliko trag jednoga hrvatskog iseljenika može postati dijelom mnogo veće povijesti. Na Spindletopu 10. siječnja 1901. nije pronađena samo nafta. 

Otvoreno je novo poglavlje industrijskog razvoja Teksasa i Sjedinjenih Američkih Država, a u njegovu je središtu stajao čovjek koji je svoj životni put započeo na hrvatskoj obali Jadrana.