Skriveni slavuj domaće glazbe

Kada je glazbena umjetnost u pitanju, svako vrijeme nosi svoje nikad dovoljno otkrivene adute. Zašto je tome tako teško je egzaktno odgovoriti, no Helena Sabljak Fabijančić je bez obzira na bogatu domaću i inozemnu karijeru, ostala u nas nikada dovoljno prepoznata i priznata, a ovaj tekst pred vama donosi presjek njene karijere i pokušat će barem djelomično ispraviti tu nepravdu.

Njena glazbena karijera počinje u dječjem zboru Georgija Mača koji je izvodio autorske pjesme navedenog autora. Karijera odrasle Helene Sabljak pokreće se djelovanjem u “Duo Tini”, koji se premijerno predstavio u Radničkom domu (današnjoj Tvornici Kulture) te u popularnoj TV emisiji “Mendo i Slavica”. 

Legendarni tekstopisac Drago Britvić ubrzo predlaže novo ime za ovu pjevačku suradnju pa tako nastaje “Duo Jeka”, duet koji se pod ovim imenom predstavlja publici 8. svibnja 1962. Godinu dana kasnije, u kolovozu 1963. publika upoznaje novonastali tercet “Trio Jeka”, koji je obilježio prvi dio karijere Helene Sabljak. Uz Helenu Sabljak trio su činile Gordana Ramuščak i Branka Zakošek, a prva nastala snimka bila je obrada pjesme Elvisa Presleyja “Fame and Fortune”, u hrvatskom prijevodu nazvana “Sjaj i slava”.

Ono što je pokrenulo nastanak i karijeru terceta bio je povratak domaće zvijezde Karla Metikoša u rodni Zagreb. Pjevač koji je u Francuskoj napravio veliku karijeru pad imenom Matt Collins, odlučio se trijumfalno vratiti u domovinu i održati jugoslavensku turneju. Kao prateći bend uzeo je tada popularnu ali i svirački kvalitetnu grupu “Crveni koralji” te je poželio turneji dodati i kvalitetne ženske prateće vokale, a tu su uskočile Helena i kolegice. Prvi koncert održan je na prepunoj i kišnoj zagrebačkoj “Šalati”. Ubrzo i samostalno nastupaju izvodeći domaći te strani repertoar na svim viđenijim događanjima u tadašnjoj državi. Često snimaju za potrebe televizijskih emisija te se pojavljuju se na domaćim festivalima. Nastupile su na Zagrebačkom festivalu 1965. s pjesmom “Jednom će se naći”, dok se razilaze nakon Splitskog festivala godinu dana kasnije. 

1966. Helena odlazi put Amerike kako bi usavršila svoj Engleski jezik, pauzirajući svoje studiranje Povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Preseljenjem u grad Cleveland, država Ohio, otkrila je veliku nostalgiju tamošnjih Hrvata te je ponukana željom naših doseljenika nastavila glazbenu karijeru. Prvi iskorak bilo je gostovanje na lokalnom radiju koji je emitirao tjedni trosatni program za naše iseljenike, a njena snimka pjesme “Bokeljska noć” je privukla i talijansku publiku. Ubrzo je ova pjesma odvodi na televizijsku emisiju “Deen Carroll Show”, gdje je nastupila dva puta i bila prepoznata i od američke publike. 

Nakon toga živi u Kanadi gdje je imala niz nastupa u vrijeme održavanja EXPO 1967 eventa u Montrealu. Povratkom u Cleveland upoznaje našeg glazbenog velikana Miljenka Prohasku, ali i američke legende Raya Charlesa i Woodyja Hermana. Pri povratku u domovinu, na brodu dobiva glazbeni angažman te preko New Yorka, Lisabona, Gibraltara, Sicilije, Grčke, Dubrovnika i Trsta, napokon stiže vlakom u Zagreb. Ljubav prema budućem suprugu Anti Fabijančiću je 1970. ponovo odvodi u Ameriku, ovaj put u Detroit, gdje nastupa na koncertu lokalnog radija a pozornicu je dijelila s grupom “Jacksons 5”, koju je predvodio mladi Michael Jackson. 

Korepetitorica Danica Markulin bila joj je od pomoći pri obnavljanju domaće karijere; 1971. godine nastupa na Zagrebačkom festivalu, objavljuje ploče za “Jugoton”, nastupa na televiziji te širom Jugoslavije, ali i Europe te Azije. 

Početkom osamdesetih godina snima svoj jedini album i to starogradskih pjesama, koji ju u suradnji s Hrvatskom bratskom zajednicom odvodi put Venezuele i Sjedinjenih Američkih Država. Postaje i dijelom kreativnih snaga “Dvorane Vatroslava Lisinskog”, gdje radi na dječjim, dramskim programima (“Mala scena”), te na predstavljanju svjetskih opernih programa putem video streama, a bila je i ključna figura u katapultiranju karijere Maksima Mrvice. Umirovila se 2002. godine. 

Helena Sabljak Fabijančić glazbena je domaća dama koja je imala bogat te izazovan glazbeni život, koji se odvijao u vremenima kada se malo toga snimalo i arhiviralo. U suradnji s Hrvatskom televizijom, diskografska kuća Menart odlučila je ispraviti ovu glazbenu nepravdu te vas napokon počastiti dijelom vrijedne glazbene povijesti koja sjajno očitava našu scenu tijekom šezdesetih i ranih sedamdesetih godina, a nadamo se da će ovaj najavljeni album zasjati na policama već ove jeseni.

Srdačno vaš, 

Robert Mareković