Noć kazališta
Foto: Mirjana Žugec Pavičić / /
Na treću subotu u studenom održava se Noć kazališta. Nacionalni dan je imao svečano otvorenje u Dječjem kazalištu Dubrava u Zagrebu u 18 sati jer je od njih 2009. godine krenulo obilježavanje koje se proširilo na 50-ak gradova i na 80-ak lokacija, te kasnije preraslo u Europsku noć kazališta sa slavljima u čast teatru u 11 europskih zemalja.
Dubravački organizatori ne broje točno koliko kazališta sudjeluje nego lokacije, budući da su se projektu pridružili ne samo nacionalna i gradska kazališta, nego i nezavisne kazališne družine, kulturni centri, škole, umjetničke organizacije i slično, a ove godine su se prvi put pridružili Dvor, Stari Grad na Hvaru, Kravarsko i Malinska, te gosti iz Skoplja. Repertoarno je ispalo vrlo raznoliko, igrale su se predstave za djecu i mlade, odrasle, plesne predstave i opere, a upriličili su se i drugi sadržaji vezani uz kazališnu umjetnost.
Mlinar Sima
Foto: Mirjana Žugec Pavičić / /
Najizvođenija i najdugovječnija opera u povijesti HNK-a i u Noći kazališta
Primjerice, u zagrebačkom HNK-u održan je Kazališni doručak na kojem je predstavljen novi dramski tekst „Marija Antoaneta za ovo nema vremena” autorice i redateljice Sanje Milardović. U 166. sezoni organiziran je obilazak kazališne kuće za posjetitelje, te u HNK2 izveden mjuzikl „Cabaret” - dobitnik hrvatske nagrade Zlatni studio za najbolju predstavu godine, a na glavnoj pozornici igrana je opera libretista Milana Begovića i skladatelja Jakova Gotovca „Ero s onoga svijeta”. U režiji Krešimira Dolenčića, predstava odolijeva vremenu i zahtjevnoj zagrebačkoj publici od svibnja 1992. godine, igra bez prestanka do danas i sa 744. izlazaka na pozornicu predstavlja najdugovječniju i najizvođeniju operu u povijesti HNK-a u Zagrebu i u Hrvatskoj općenito.
Gazda Marko i Doma
Foto: Mirjana Žugec Pavičić / gh
Ero s onoga svijeta
Najuspješnije i najpopularnije operno djelo Jakova Gotovca, od praizvedbe u Zagrebu godine 1935., gotovo ne silazi s repertoara nacionalnih opernih kuća. Krase je glazbeni kolorit, bujna orkestracija, pjevne vokalne linije koje teku bez prekida te živahni ritmovi usko povezani s iznimnim Begovićevim libretom prepunim duhovitih, domišljatih rimovanih stihova – ističu u kazalištu kojem je obaveza i ponos igrati opere iz domaćih partitura nacionalne važnosti, kao što su opere Ero s onog svijeta ili Zajčev Nikola Šubić Zrinski, a u pripremi je i premijera baleta Licitarsko srce libretista i skladatelja Krešimira Baranovića.
Mića i Đula
Foto: Mirjana Žugec Pavičić / gh
Komična opera Ero s onoga svijeta nastala je prema libretu inspiriranom motivima naših narodnih priča, radnja se zbiva u krajem 19. stoljeća u Dalmatinskoj zagori. Naslovni lik i pokretač radnje je Mića – mladić iz bogate seoske obitelji koji pokušava naći djevojku kojom bi se oženio, prikazuje se kao siromah Ero s onoga svijeta i želi biti siguran da će ga odabranica iskreno voljeti ne znajući da je imućan.
Eru je igrao Stjepan Franetović, Gazdu Marka Mate Akrap, Đulu Josipa Lončar, Domu Tamara Franetović-Felbinger, Mlinara Simu Davor Nekjak, Čobanče Marijeta Bošković i Momče Mario Bokun. U operi sudjeluju Orkestar i Zbor Opere HNK-a, plesni ansambl, a autorski tim čine dirigent Darijan Ivezić, redatelj Krešimir Dolenčić, scenograf Dalibor Laginja, kostimografkinja Inga Kostinčer, baletni majstor Andrej Barbanov, te koreografi Margareta Froman i Vatroslav Krčelić.
poklon
Foto: Mirjana Žugec Pavičić / gh
Prema mišljenju muzikologa, Ero je pisan na jedan od najboljih libreta slavenske operne povijesti, često se ističe da je hrvatski pjesnik i poznati kazališni pisac Milan Begović znao iz motiva veselih narodnih priča izvući simpatične, realistički uvjerljive likove određenih karaktera i koristiti toplu poeziju narodnog stiha.
Pored Smetanine „Prodane nevjeste” i još možda pokojeg djela (Prokofjeva, na primjer), Gotovčeva „Eru s onoga svijeta” treba ubrojiti nesumnjivo među najuspješnije slavenske komične opere, mišljenja je Nenad Turkalj u svojoj knjizi „125 opera” u izdanju Školske knjige.
Mića, Ero s onoga svijeta
Foto: Mirjana Žugec Pavičić / gh
Kazališta za djecu i mlade u Noći kazališta
U bogatom izboru Noći kazališta, spomenimo samo neke od zagrebačkih dječjih predstava: u Gradskom kazalištu Trešnja igrala je „Mitomanija” u režiji Dore Ruždjak Podolski, u Maloj sceni “Sasvim obLična priča” Buge Marije Šimić Milošev, u Lutkarskom kazalištu Za bregom bila je otvorena izložba lutaka i pričale su se priče i čitala poezija, Teatar Tirena izveo je autorski projekt “Zvuk tišine”, a u Zagrebačkom plesnom centru izvedena je “DIVOkoza ili Prizori iz visokog društva” Natalije Manojlović Varge.
Dubrovnik je za mališane pripremio koncertnu predstavu „Pjesme o djeci” u Kazalištu Marina Držića, a Dvor koji se prvi put pridružio Noći kazališta predstavio je autorski projekt Aleksandra Fila i Marija Jakšića “Cicek i Micek – i izgubljeni prijatelj” Teatra 002.
HNK Zagreb
Foto: Mirjana Žugec Pavičić / gh
Komedije, ples i glazba u teatarskoj noći
U Gospiću je na repertoaru bila hit komedija “Udavače”, zagrebačkog Hit teatara, u Rijeci su pripremili razgled kazališne Galerije Zajc uz stručno vodstvo i koncert ansambla LADO „Vrijeme plesa”, u pulskom Istarskom narodnom kazalištu igrala je predstava Jean Cocteau „Ljudski glas”, u varažinskom HNK-u “Last Shelter”, koreografa i redatelja Sergea Aimé Coulibalya, u Starigradu na Hvaru su Noć kazališta posvetili mladim hvarskim glumcima i vrhunskoj komornoj glazbi uz nastup Gudačkog kvarteta Zadarskog komornog orkestra, a u Malinskoj koja se prvi put pridružila, izvedena je komedija „Tražim muža“ autorice i izvođačice Jelice Brestovac. To su neki programi kazališta koji su istaknuli svoje repertoare u noći kad se slavila riječ, ples i glazba na sceni različitih prostora – od velikih nacionalnih pozornica do školskih knjižnica.
Vizija Noći kazališta
Talijanka Eleonora Rossi je inicijatorica ideje Noći kazališta, poznata je kao kreatorica interkulturalnih projekata, redateljica, glumica i profesorica glume na Konzervatoriju u Le Mansu, živi u Parizu i želja joj je bila da projekt „La Nuitee” pokrene upravo kod nas u Dječjem kazalištu u zagrebačkoj Dubravi. Ističe da je vizija Europske noći kazališta postati prepoznatljivom i uspješnom manifestacijom u cijeloj Europi, te da se etablira scenska umjetnost u kojoj ne postoje jezične, vjerske, nacionalne ili geografske prepreke za stvaranje i izvođenje kvalitetne kazališne umjetnosti.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!