Gdje je pamet nestala i hrvatski genijalci

Neki dan gledam političkog glasača u jednoj zapadnoj zemlji koji je ustvrdio s čuđenjem kako oponenta njegovom izboru za predsjednika redovito podržavaju ljudi s visokom stručnom spremom?! Ne znam hoće li izvjesni ikada shvatiti kako će neutralnom promatraču ovo izgledati kao parodija, ali nažalost, nije bila. Imam dojam kako u posljednje vrijeme je bitna jedino snaga, buka, agresija, kako nikome više nije bitan sadržaj, znanje, nego prezentnost na raznim društvenim medijima. I nije više bitno kakva je prezentnost, i da li odgovara istini, nego da je agresivna te glasna jer se jedino takva probija do slušatelja kroz šumu raznih informacija. Politika kao takva je uvijek bila podložna manipulacijama ali uz internet je to doseglo vrhunac. Nadam se vrhunac. No za sve one kojima su knjige i pamet postali suvišni, napomenuo bih da nije bilo pametnih kako bi danas svi mi još uvijek pješačili, da bi se grijali samo krznom životinje koju smo ubili u lovu, te da bi na daljinu komunicirali dimnim signalima (ako bi u međuvremenu ipak dopustili nekom pametnom da otkrije vatru). 

S obzirom na zabrinjavajući pad respektiranja znanja, odlučio sam danas podsjetiti vas na neke ključne hrvatske genijalce i njihove izume.

Nikola Tesla

Iza sebe je ostavio 700 izuma a najpoznatiji od njih su sustav višefaznih struja i okretno magnetsko polje (izmjenični višefazni motori i generatori na principu okretnoga magnetskog polja), izmjenični sustav prijenosa i distribucije električne energije, oscilacijski transformator (Teslina zavojnica), rasvjeta s pomoću struja visoke frekvencije, sustav bežičnog prijenosa radiosignala i energije, teleautomatika (daljinsko upravljanje brodom), Teslina turbina, radio, uporaba X zraka, laseri, roboti i brojna druga.

Ruđer Bošković

Matematičar, astronom, geodet, fizičar i filozof; teorijom sila i struktura tvari zaslužan je za najveće hrvatsko znanstveno dostignuće u svjetskoj znanosti. Neke nj. teorije je blagoslovio i Albert Einstein. Bošković je dao naslutiti prve predodžbe o izgledu svemira i Zemlje.

Slavoljub Penkala

Inženjer kemije i izumitelj konstruirao je mehaničku olovku koju je nazvao “Penkala“. Bio je autor 80 patenata. Penkala je 1908. u Zagrebu počeo konstruirati zrakoplov kojim je upravljanje trebalo biti toliko jednostavno da bilo tko na njemu može letjeti bez posebne pripreme i obuke. Tu nije bio kraj njegovoj genijalnosti, Penkala je izumio mehaničku četkicu za zube, naliv-pero, tvrde gramofonske ploče, termosicu…

Faust Vrančić

Polihistor, izumitelj, filozof i leksikograf prvi je od tkanine razapete o drveni okvir izradio padobran te je njime 1617. skočio u Veneciji.

Franjo Kajfež

Doktor kemijskih znanosti registrirao je 1964. Apaurin. Prvi hrvatski ministar gospodarstva bio je član njujorške Akademije znanosti i utemeljitelj tehnologije proizvodnje vitamina C, a patentirao je 88 izuma.

Ivan Lupis

Zapovjednik austrijske fregate godine 1860. sagradio je torpedo koje je poslije usavršio britanski strojarski inženjer Robert Whitehead. Kao rezultat uspješnog izuma 1873. godine u Rijeci je utemeljena tvornica torpeda “Whitehead & Co.”.

Tomislav Uzelac

Programer koji je kao student zagrebačkog FER-a stvorio je AMP, prvi uspješni MP3 player na svijetu.

Zlata Bartl

U istraživačkom laboratoriju “Podravke” osmislila je 1959. svjetski popularnu Vegetu, mješavinu začina koja se prodaje na svim kontinentima.

Josip Belušić

Rođen u okolici Labina, živio je u malom mjestu Županići. Bio je profesor u Kopru na carskoj i kraljevskoj školi. 1889. godine na Svjetskoj izložbi u Parizu, na kojoj je postavljen i Eiffelov toranj, predstavio je svoj izum danas poznat kao brzinomjer.

Mogli bi tu spomenuti kravatu i još dosta toga, ali poanta podsjećanja na ove velike mozgove je bila ta da te ljude još uvijek danas slavimo te im se divimo.

Zbog njihovog znanja.

Mahalo & aloha,

voli vas Robert.