Zar je u BiH XIX. stoljeće ispred XXI.?

Zbilo se to gotovo prije 150 godina. Austro-Ugarska Monarhija je od srpnja do rujna 1878. godine zauzela zaostalu graničnu pokrajinu Osmanskog Carstva, današnju Bosnu i Hercegovinu. 

I dok se ni cijevi oružja još nisu bile ohladile, u tom istom mjesecu, dakle u rujnu 1878. godine, započela je gradnja uzane pruge od Bosanskog Broda do Sarajeva. Prva dionica te pruge, od Bosanskog Broda do Doboja, završena je 12. veljače 1879. godine; od Doboja do Žepča 22. travnja 1879. godine; od Žepča do Zenice 5. lipnja 1879. godine. Cijela pruga je završena 5. listopada 1882. godine kada je lokomotiva „Rama“ dovezla prvi vlak u Sarajevo. Ukupna dužina pruge iznosila je 270 kilometara. Sve u svemu ta pruga je izgrađena za četiri godine.

Nekada davno, 2001. godine…

Vratimo se u sadašnjost. Više se malo tko u Bosni i Hercegovini i sjeća kada je počela izgradnja ključne autoceste kroz BiH koja bi se trebala od Svilaja na Savi spustiti dolinama rijeka Bosne i Neretve sve do Ploča u Republici Hrvatskoj. Kažu podaci 2001. godine. Sada je 2025. godina.

Evo i nekoliko osnovnih podataka o gradnji 5C koridora kroz BiH. Oko 330 kilometara autoceste kroz BiH gradi se od 2001. godine, a do sada je završeno tek nešto više od 130 kilometara. To je manje od 14 kilometara godišnje. I ove godine su se mogle pročitati vijesti u medijima da će se do kraja godine izgraditi još 100 km autoceste, ali to očito neće biti urađeno.

Od ranijih najava i obećanja (nećemo se uopće vraćati na početne najave iz 2000. jer bi to bilo tek smiješno) da će cijela autocesta biti dovršena do 2020. godine nije bilo ništa, a najnovija su da bi sve moglo biti gotovo do 2030. godine. No svima je jasno kako ni to nije moguće. Samo gradnja tunela kroz planinu Prenj na dionici između Sarajeva i Mostara, dugog deset kilometara, u optimalnim bi uvjetima trebala trajati barem šest godina, a ti radovi još nisu ni započeli.

U listopadu je u potpunosti završen dio 5C koridora kroz Hrvatsku, pa je pozornost ponovno usmjerena i na BiH. Kada će dionica autoceste koja bi povezivala Budimpeštu, Osijek, Sarajevo, Mostar i Ploče biti završena kroz BiH, to, dakle, nitko ne zna.

Podsjetimo, 5C koridor je definiran na konferenciji održanoj u Helsinkiju 1997. godine te je poznat još i pod imenom Europski pravac E73. Najveći dio Koridora prolazi kroz BiH, gdje je izgrađeno tek nešto više od trećine planiranog. Tako je vrijeme završetka cijelog Koridora nepoznanica jer brojne dionice u BiH se nisu ni počele graditi. Neke nisu ni isplanirane, niti projektirane.

Hrvatska je u izgradnju svog dijela Koridora uložila više od 875 milijuna eura. Koliko je uložila i do sada potrošila BiH, ostaje nepoznanica. Zbrojit se mogu inozemni krediti i bespovratna sredstva, ali sredstva koje bi BiH trebala izdvajati za taj i slične projekte od trošarina na goriva do drugih izdvajanja za razvoj prometne infrastrukture, vjerojatno nikad nitko neće izračunati. Neki su već prije desetak godina tvrdili da je tih sredstava već do tada bilo namaknuto za dvije takve autoceste.

Posljednja dionica Autoceste A5 na hrvatskom dijelu 5C koridora, od Belog Manastira do mađarske granice, puštena je u promet 6. listopada. Hrvatski premijer Andrej Plenković tom je prilikom kazao da je Hrvatska tako potpuno ispunila svoj dio obveza u izgradnji toga međunarodnoga koridora koji je žila kucavica ekonomskog razvoja tog dijela Europe. Mađarska je već ranije završila svoj posao. Europska unija je do kraja 2024. godine, prema dostupnim podacima, za izgradnju 5C koridora odobrila više od 870 milijuna eura bespovratnih sredstava, uz posredovanje EIB-a i EBRD-a.

Problemi s raznih strana

Gradnja autoceste na dijelu paneuropskog 5C koridora između Budimpešte i Ploča kroz BiH, koja traje skoro dva i pol desetljeća, postala je i predmetom nekoliko odvojenih istraga, a iz Autocesta Federacije BiH uporno tvrde da su izloženi neutemeljenim napadima.

U cijelu se priču ovog listopada uključio i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) zbog sumnje na korupcijsku aferu. Mediji u BiH su 13. listopada izvijestili da je Ured europskog javnog tužitelja u Veneciji potvrdio kako je otvorio istragu protiv šest osoba iz Bosne i Hercegovine, uključujući troje dužnosnika zbog sumnje da su počinili kaznena djela prekogranične korupcije povezana s gradnjom autoceste na 5C koridoru između Budimpešte i Ploča. Iz Autocesta FBiH odbacuju te optužbe i ističu kako je riječ o predistražnim radnjama, a ne o podizanju optužnice te ''prst'' upiru u prethodnu upravu koju okrivljuju za nepravilnosti te tvrde da su oni inicijatori te afere.

Ali problemi ne dolaze samo od istražnih tijela EU-a. Izgradnja autoceste na dionici Mostar Jug – Tunel Kvanj i dalje je blokirana zbog odbijanja članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Denisa Bećirovića da odobre prolazak trase preko vojne imovine. Da sve bude još tragikomičnije riječ je o svega 400 četvornih metara zemljišta koje Ministarstvo obrane BiH ne smatra perspektivnom vojnom imovinom, no dvojica, realno gledajući bošnjačkih članova Predsjedništva, ostaju pri stavu da se radi o perspektivnoj imovini oružanih snaga i time onemogućavaju nastavak projekta. Izgradnja je u zastoju mjesecima, a pokušaji rješavanja problema kroz institucije nisu urodili plodom. Ne mali broj hrvatskih političara drži da i tu bošnjačka politika „igra“ na sprječavanju izgradnje tog dijela autoceste kroz hrvatske krajeve u Hercegovini.

Nedosanjana autocesta

Vratimo se na početka teksta. Tek nešto kraća pruga završena je prije 143 godine za samo četiri godine, a cesta u 21. stoljeću se gradi već 24 godine. Dobro, neki će možda upozoriti da danas vrijeme odnosi eksproprijacija zemljišta, javne natječaje… Ali s druge strane, ne stoje li nasuprot tim „izazovima“ današnjice, bijedne alatke i teški uvjeti rada u XIX. stoljeću? Sve je opet, u tehničkom smislu gledano, neusporedivo s današnjim strojevima i uvjetima rada. Zar je u BiH XIX. stoljeće ispred XXI.?

Još nedosanjana autocesta… Ili san koji će trebati sanjati preko tri desetljeća. Tko zna, možda i duže. Sve u svemu i taj je projekt odraz općeg stanja u BiH.