Vizija budućnosti Matice: Povezivanje, povratak, integracija

O suvremenoj ulozi Matice iseljenika i njezinoj budućnosti u našoj emisiji Globalna Hrvatska razgovarali smo s ravnateljem Hrvatske Matice iseljenika, Zdeslavom Milasom i urednicom Hrvatskog iseljeničkog zbornika, rukovoditeljicom Odjela za nakladništvo, Vesnom Kukavicom. 

Zdeslav Milas, inače povratnik iz Austrije, u razgovoru je istaknuo kako želi Maticu snažno voditi u smjeru digitalne transformacije i jačeg otvaranja prema javnosti putem društvenih mreža. 

- Pokrenuli smo TikTok i LinkedIn, pojačali aktivnosti na Instagramu, a sve naše događaje redovito objavljujemo i na YouTubeu, rekao je. Istaknuo je kako im je cilj putem tih kanala promovirati programe kojima potiču mlade Hrvate i njihove potomke da dođu u Hrvatsku, upoznaju je i s njom se snažnije povežu. Pohvalnim je naveo i to što je Vlada ove godine za 63 posto povećala sredstva namjenjena za projekte Matice.

Profesorica Vesna Kukavica govorila je o uspjehu Hrvatskog iseljeničkog zbornika. Rekla je kako je impresivno u vremenu kada prevladavaju digitalni mediji da tiskani mediji Hrvatske matice iseljenika kao što su časopis Matica i nešto mlađi Hrvatski iseljenički zbornik privlače pozornost čitatelja diljem svijeta. Misli da tajna uspjeha leži u činjenici da njeguju istraživačko novinarstvo i pritom vode računa o iskustvima koja su stekli u proteklih 7,5 desetljeća.

 

Govoreći o nagradi koju je dobila – nagradi Hrvatskog društva katoličkih novinara za promicanje hrvatskog iseljeništva u medijskom prostoru, rekla je kako to i druga priznanja dodijeljena njenim kolegama iz Matice potvrda su da u javnosti, u domovinskoj javnosti, uspijevaju rušiti stereotipe o hrvatskom iseljeništvu.

- Prosječni hrvatski iseljenik suvremene generacije jako dobro je obrazovan i višejezičan čovjek, fleksibilan na inozemnim tržištima rada i hrvatski medijski prostor bi zasigurno hrvatskoj dijaspori trebao davati veći prostor. Prema tome rušenje stereotipa o hrvatskoj dijaspori je zadatak Hrvatske matice iseljenika i u našim skromnim mogućnostima postigli smo veliki rezultat, istaknula je profesorica.

Prema njenom mišljenju, doprinos povratnika i iseljenika ogleda se i u multikulturalnom kapitalu. - Povratak je jedan od prioriteta nacionalne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine i za jednu i drugu kategoriju važna je integracija.