Što nam poručuju brojevi?

Puno je nepoznanica vezanih uz Bosnu i Hercegovinu. Jedna činjenica, koja se često spominje, jest ta da nitko ne može sa sigurnošću kazati koliko stanovnika danas živi u toj državi. Jedini popis stanovništva u BiH, nakon posljednjeg prijeratnog iz 1991. godine, proveden je 2013. godine. Dakle, kroz 33 godine u BiH je proveden samo jedan popis. To je bio prvi i jedini popis koji je urađen u poslijeratnoj BiH. Treba li napomenuti da su podaci o popisu objavljeni tek u ljeto 2016. godine? Zašto je trebalo toliko vremena? Zato što je i popis iz 2013. godine bio prvenstveno političko pitanje. Velika trvenja su kroz to vrijeme zabilježena između Sarajeva i Banja Luke. Najvažnije je bilo pitanje etničkog izjašnjavanja, odnosno postotaka i ukupnih brojeva.

U srpnju 2016. godine Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je konačne rezultate Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u BiH provedenog u listopadu 2013. godine. Prema tim podacima u BiH je 2013. godine živjelo 3.531.159 stalnih stanovnika. Ukupno je Bošnjaka bilo 1.769.592 (50,1 %), Hrvata 544.780 (15,4 %), Srba 1.086.733 (30,8 %) te ostalih 130.054 (3,7 %)

U srpnju 2016. godine Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je konačne rezultate Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u BiH provedenog u listopadu 2013. godine. Prema tim podacima u BiH je 2013. godine živjelo 3.531.159 stalnih stanovnika. Ukupno je Bošnjaka bilo 1.769.592 (50,1 %), Hrvata 544.780 (15,4 %), Srba 1.086.733 (30,8 %) te ostalih 130.054 (3,7 %)

U FBiH je živjelo 2.219.220 osoba što je 62,85% od ukupnog stanovništva, a u Republici Srpskoj 1.228.423 što je 34,79% stanovništva. U Brčko Distriktu živjelo je 83.516 što je činilo 2,37% ukupnog stanovništva.

U FBiH su najbrojniji bili Bošnjaci kojih je u tom entitetu živjelo 70,4%, dok su Hrvati činili 22,4% stanovnika Federacije. Postotak Srba u FBiH iznosio je  3,60%. U Republici Srpskoj je srpsko stanovništvo bilo najbrojnije - 81,51%. Druga dva konstitutivna naroda u RS-u su bila prisutna u znatno manjem broju. Tako je Hrvata bilo 2,41% Hrvata, a Bošnjaka 13,99%. U Distriktu Brčko živjelo je 42,36% Bošnjaka, 20,66% Hrvata i 34,58% Srba.

Nacionalno se na tome popisu nije izjasnilo 0,77% posto stanovništva, dok je manje od 3% svrstano u kategoriju ''ostalih'', u što su ušli pripadnici 17 nacionalnih manjina te druge etničke skupine.

No, Zavod za statistiku Republike Srpske objavio je pola godine kasnije u Banjoj Luci svoje rezultate Popisa stanovništva, stanova i kućanstava iz 2013. godine. Prema tim podacima, na području tog entiteta živjelo je 1.176.372 stanovnika. Od toga je 82,95% Srba, 12,69% Bošnjaka i 1,25% Hrvata. Preciznije, u podacima koje je objavila RS manji je broj Bošnjaka i Hrvata nego u podacima koje je objavila Agencija za statistiku BiH. Razlika je bila i u ukupnom broju stanovnika BiH, a sve je to posljedica različite metodologije pri obradi podataka.

Samo procjene

Gotovo svi pozorni analitičari složili su se da podaci s popisa 2013. godine nisu precizni. Uglavnom, smatra se da su brojevi bili uvećani te da nisu odgovarali stanju na terenu. Realno, na tom popisu žitelja BiH našli su se i mnogi koji uopće stalno ne žive na njezinom tlu. No novog popisa nije bilo jer nije bio u interesu gotovo ni jednoj političkoj opciji, ali ni međunarodnoj zajednici. Popis koji je trebao biti održan 2023. godine nije održan i uopće nema naznaka kada bi mogao biti organiziran.

Zadnjih godina možemo čuti samo procjene o tome koliko stanovnika danas živi u BiH. One se kreću, vjerovali ili ne, od službenih 3,5 milijuna, u što nitko ne vjeruje, preko često spominjana 2,9 ili 2,8 milijuna, odnosno 2,5 milijuna, a pojedini političari su izjavljivali da u BiH danas živi jedva dva milijuna stanovnika. Svatko tko se bavi socio-ekonomskim pokazateljima dobro zna što znači ne imati precizne podatke o broju stanovnika jedne države. U BiH se po tome pitanju sve temelji na procjenama. I to pokazuje koliko je BiH disfunkcionalna država i društvo te koliko je daleko od europskih integracija.

Kao potvrda lošeg demografskog stanja mogu poslužiti i službeni podaci o prirodnom prirastu. Kroz 2024. godinu se bilježi negativni prirast u svim županijama u Federaciji BiH osim u Zapadnohercegovačkoj. Tako je i prema zadnjim podacima Federalnog zavoda za statistiku iz listopada 2024. godine negativni prirodni prirast zabilježen u skoro svim županijama, izuzev u Zapadnohercegovačkoj gdje je iznosio 25, te u Bosansko-podrinjskoj županiji u kojoj je bio isti broj živorođenih i umrlih. Od 2002. godine prirodni prirast u Republici Srpskoj je negativan.

Još jedan važan podatak - u BiH je 1954. godine bilo rođeno 115.874 djece, a broj umrlih je bio 35.158. Broj rođene djece je 2022. godine bio 25.311, a umrlih 39.665. Sve to jasno ocrtava demografska kretanja u BiH nekad i danas.

Cijeloj priči dodajmo i podatak da su mediji u BiH početkom prosinca objavili da se više od 100.000 osoba odreklo državljanstva Bosne i Hercegovine u proteklih četvrt stoljeća, prema službenim podacima kojima raspolažu vlasti te zemlje. Prema jedinstvenim evidencijama koje od 1999. vodi Ministarstvo civilnih poslova BiH, 101.413 osoba na osobni je zahtjev dobila otpust iz državljanstva te zemlje. Uz plaćanje propisane pristojbe u protuvrijednosti od 400 eura postupak odricanja od državljanstva BiH je jednostavan jer podnositelji takvih zahtjeva nisu dužni dati nikakvo obrazloženje osim potvrditi da već imaju ili su u procesu stjecanja državljanstva neke druge zemlje. Ukoliko je u pitanju neka od država bivše Jugoslavije tada je pristojba za odricanje od državljanstva BiH 100 eura. Najviše državljana Bosna i Hercegovina je izgubila 2003. kada se njezine putovnice odreklo više od devet tisuća osoba dok je u 2024. ispis iz državljanstva BiH zatražilo njih 1441.

Ima li toga uopće igdje na svijetu?

No, stručnjaci za demografiju upozoravaju kako je stvarni gubitak stanovništva s kojim se BiH suočava znatno veći i da podaci o onima koji se odriču državljanstva ne odražavaju pravo stanje.

Tu se onda ponovno ulazi u zonu procjena koje ne može nitko potvrditi. Neke projekcije govore da je BiH u desetogodišnjem periodu, od 2013. do 2023., ostala bez 150.000 do 300.000 stanovnika. Predsjednica Unije za održivi povratak i izbeglice (UZOPI) u BiH Mirhunisa Zukić tvrdi da je od 2013. godine do kraja 2023. godine BiH napustilo oko 660.000 osoba.

Ipak, neki realni pokazatelji postoje. Njemačka je objavila da se kroz sedam zadnjih godina u ovu zapadnu državu iz BiH doselilo 53.800 ljudi. Da je iseljavanje intenzivno pokazuju i podaci iz škola. Naime, u školskoj 2023./2024. godini u BiH je upisano 256.385 učenika osnovnih škola dok je 2013./2014. bilo 302.133 osnovaca. Za 10 godina BiH je izgubila 45.000 učenika od prvog do devetog razreda, odnosno osnovaca.

Institut za razvoj mladih KULT, krajem srpnja 2021. Godine, proveo je istraživanje koje je pokazalo da  je više od 50% mladih navelo kako žele napustiti BiH… Sve su to pokazatelji da je iseljavanje konstantno i vrlo vidljivo.

Neprestani politički sukobi između predstavnika tri naroda, nestabilno postratovsko društvo, opća nesigurnost, neizvjesna budućnost, loši ekonomski uvjeti, nemogućnost zaposlenja i ostvarenja fer plaće, korupcija, nepotizam i klijentelizam, koji su potpuno premrežili BiH, veliko nepovjerenje u institucije, sumorna medijska svakodnevica, opća rezignacija kod velikog dijela stanovništva… glavni su razlozi zbog kojih se stanovnici BiH odlučuju na odlazak iz zemlje.

Točan broj onih koji su napustili BiH ne postoji, kao što se ne zna ni koliko stanovnika danas živi u BiH. Ima li toga uopće igdje na svijetu?