Dva tjedna predizborne kampanje u BiH

Za razliku od Hrvatske, u BiH su puno rjeđe ankete u predizborno vrijeme. Razloga je više - od kompliciranog izbornog sustava do teškog pronalaska relevantnog uzorka ispitanika, točnije visoke cijene takvih projekata. Ipak, jedna anketa urađena prije početka predizborne kampanje ugledala je svjetlo dana. U predizbornoj utrci u BiH, gdje se malo govori o programima i planovima, tako su u prva dva tjedna isplivale teme i o tome tko može ''peći vola u džamijskom dvorištu'' i optužbe da je Milorad Dodik hrvatski igrač. Na udaru političkog i medijskog Sarajeva danima se nalazi i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, odnosno politika Hrvatske prema BiH. 

Prva istraživanja

Agencija Ipsos je za međunarodnu zajednicu provela istraživanje sredinom srpnja na uzorku većem od 1000 osoba, a na početku izborne kampanje u rujnu radila je novo istraživanje, izvijestili su prošlog tjedna mediji u BiH. Kad su u pitanju članovi Predsjedništva BiH s područja Federacija BiH, prema rezultatima istraživanja iz srpnja neizvjesna utrka se vodi između bošnjačkih kandidata Denisa Bećirovića (SDP) i Bakira Izetbegovića, čelnika SDA. Kandidat udružene bošnjačke oporbe (SDP BiH, Narod i pravda, Naša stranka te još četiri partnerske stranke) Bećirović, dobiva potporu 17 posto birača, dok čelnik vodeće bošnjačke stranke Izetbegović ima potporu tek jedan posto birača manje. Zanimljivo je kako je Borjana Krišto (zajednička kandidatkinja HNS-a BiH) rame uz rame s Izetbegovićem sa 16 posto potpore. Istodobno, Željko Komšić (čelnik DF-a) osvaja 12 posto glasova.  U Republici Srpskoj u utrci za mjesto u Predsjedništvu BiH znatnu prednost ima Željka Cvijanović iz SNSD-a. Nju bi biralo 29 posto ispitanih birača, što je 12 posto više od drugoplasiranog Mirka Šarovića (SDS).

Kad je u pitanju državni Zastupnički dom, najveću potporu ima SDA s 14%, SNSD 10 posto, koliko prema tom istraživanju ima i HDZ BiH, dok je SDP BiH na razini od sedam posto. PDP ima pet posto, DF dva posto potpore, a SBB BiH tek jedan posto. U federalnom Parlamentu, prema Ipsosovu istraživanju, SDA ima potporu 20 posto, HDZ BiH 17, SDP BiH 11, dok je DF na tri posto koliko ima i NiP. U Narodnoj skupštini RS-a SNSD vodi s 25 posto, PDP ima 12 posto kao i SDS, rezultati su ovog istraživanja. Posebno će biti zanimljivo pratiti rezultate anketa koje će se, vjerojatno, pojaviti pred same izbore 2. listopada. Stranke provode i same svoja istraživanja, ali ti podatci nam nisu dostupni.

Do sada izborna kampanja u BiH protječe najvećim dijelom u međusobnim verbalnim obračunima kandidata na bošnjačkoj, ali i srpskoj političkoj sceni, te bez osobito zanimljivih događaja na hrvatskoj strani. Gotovo sve istaknutije bošnjačke stranke, u čemu prednjače vodeća bošnjačka SDA i probošnjački DF Željka Komšića, posljednjih tjedan dana napadaju hrvatskog predsjednika Milanovića zbog njegov navodne izjave o Srebrenici za koju je i sam kazao da je laž. Činjenica je da ni u ovo predizborno vrijeme ne možete naći smislenije izjave ili naznake politika i programa koji bi išli za gospodarskim oporavkom, borbom protiv korupcije, velikim demografskim problemima zbog iseljavanja stanovništva, osmišljavanjem energetske politike u sjeni rata u Ukrajini… Politički neuređena država i nestabilno društvo, očito, takvo što i ne može ponuditi svojim stanovnicima.

Top izjave

Upravo zbog toga isplivaju neke druge, puno prizemnije, teme. Fuad Kasumović, gradonačelnik Zenice i nositelj liste Bosanskohercegovačka inicijativa Fuad Kasumović, poslao je otvoreno pismo muftiji Zeničkom Melvudinu ef. Dizdareviću u kojemu traži odgovor i pojašnjenje - mogu li hareme (dvorišta) džamija svi koristiti za roštiljade, okretanje i pečenje bika, a ne samo čelnik SDA. U džamijskom dvorištu u Šerićima kraj Zenice se za čelnika SDA pekao vol, što je ponovno ozbiljno naljutilo protivnički tabor. Nastavak je to priče o uskoj povezanosti Islamske vjerske zajednice i stranke SDA.

Zastupnica PDP-a i kandidatkinja za predsjednicu Republike Srpske Jelena Trivić, Dodika je pak proglasila hrvatskim agentom: „Dokazani agent hrvatskih službi, Dodik, srdačno prima Zorana Milanovića u svom domu i to nakon njegova proputovanja kroz srpske općine koje su stradale u zločinačkoj akciji Maestral. Dodik je uvijek bio tuđi igrač, a najviše hrvatski“, napisala je Trivić u objavi na FB te predsjednika Milanovića nazvala srbomrscem. Sve se to zbilo nakon posjeta hrvatskog predsjednika Jajcu 13. rujna tijekom obilježavanja dana oslobođenja tog hrvatskog kraljevskog grada 1995. godine u zajedničkoj akciji Maestral Hrvatske vojske i  HVO-a te susreta s Dodikom na povratku  u Zagreb.

Različita mjerila

Tijekom zadnjih dana na udaru bošnjačkih političara, Islamske vjerske zajednice i bošnjačkih nevladinih udruga, ponovno se našao hrvatski predsjednik Zoran Milanović zbog toga što je navodno rekao da u Srebrenici nije bilo genocida, što je predsjednikov Ured, a potom i on sam, odbacio kao laž. Zbog neutemeljenih optužbi na račun predsjednika Milanovića da je negirao genocid u Srebrenici, hrvatski veleposlanik u BiH Ivan Sabolić odbio je primiti demarš koji je Hrvatskoj uputila ministrica vanjskih poslova te zemlje Bisera Turković. Zanimljivo, na govor predsjednika Milanovića u Jajcu gotovo da i nije bilo osvrta, iako je Milanović pokušaje da se Hrvatima većinskim glasovima drugog naroda nametnu politički predstavnici nazvao lopovlukom, a tu „otimačinu još više rastužuje cinizam iz loših namjera“. Jasno je poručio bošnjačkoj politici kako BiH bez hrvatskih branitelja danas ne bi ni postojala.

Gotovo u isto vrijeme zbilo se i otvaranje radova na dijelu autoceste između Beograda i Banje Luke koje su srpski dužnosnici i predstavnici Srpske pravoslavne crkve iskoristili za promoviranje teza o srpskom jedinstvu i koketiranju s promjenama granica. Na skupu su bili srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić koji je pozvao Srbe da čuvaju „mir i slobodu samo pod jednom zastavom“; srpski član predsjedništva BiH Milorad Dodik koji je poručio „Danas Srbi imaju dvije države - Republiku Srpsku i Srbiju“ i poglavar Srpske pravoslavne Crkve Porfirije koji je rekao da su granice promjenjiva kategorija. S bošnjačke političke scene upućena je poneka kritična poruka, realno gledano, samo zato što se nešto moralo kazati. Oštrija reakcija je došla samo iz američkog veleposlanstva u BiH. Potpuno je to blaga reakcija bošnjačke politike na ozbiljne poruke srpske strane, u odnosu na neutemeljene i žestoke istupe, neki su doslovno bili i vulgarnog karaktera, protiv hrvatskog predsjednika Milanovića, ali i hrvatske države, koji traju već godinama. Očito, sva politička bitka se vodi oko Federacije BiH i bošnjačkog pokušaja da se hrvatski narod i praktično dekonstituira. Zbog toga toliko napada prema Hrvatskoj.

Bonus izjave

A da se birači i nasmiju tijekom predizborne kampanje potrudila se Sumedina Hrvić Hodžić, kandidatkinja već spomenute stranke Bosanskohercegovačka inicijativa Fuad Kasumović.  U hvalospjevima i divljenju stranačkom šefu, ponesena ozračjem na stranačkom skupu u Zenici, kazala je: „Ja mislim da će naš gradonačelnik biti šef u džennetu.“ Džennet je muslimanski naziv za raj. Potom je na Facebooku objasnila svoju izjavu kazavši da Kasumović „zaslužuje prvo mjesto u džennetu kao i na ovom svijetu“.

A kako neki vide „demokraciju“ poručio je, i to opet iz Zenice, kandidat SDA za županijskog zastupnika, ranije član DF-a, Faruk Hodžić. On je na jednom od predizbornih skupova pokazao da se zalaže za društvo bez pravo na slobodu govora i misli: ,,Siti smo negativnosti kojima nas bombardiraju sa svih strana, ne možete svaki dan da ne čujete nešto loše o ovoj zemlji, pogotovo o ljudima koji stoje na čelu SDA. Ja vam obećavam da ćemo poslije 2. listopada to promijeniti, itekako. Neće se više govoriti negativno o našem predsjedniku, Bakiru Izetbegoviću...“.

Da ne bi bio zaobiđen ni Milorad Dodik na ovom popisu najupečatljivijih izjava iz prva dva tjedna predizborne kampanje u BiH, treba istaknuti da je na predizbornom skupu u Brčkom 14. rujna poručio kako njegova vlast „zna što radi američki veleposlanik u BiH“, odnosno da ga zapravo prisluškuju – „na jedan klik“.

U isto vrijeme stranke s hrvatskim predznakom čekaju odluku hoće li visoki predstavnik nametnuti ili ne izmjene Izbornog zakona koje će spriječiti nadglasavanje Hrvata, prije svega izbor hrvatskih izaslanika bošnjačkim glasovima za federalni Dom naroda, te se nadaju da bi u obračunu Izetbegovića i Bećirovića mogao potonuti Željko Komšić, a pobjedu odnijeti Borjana Krišto.

Jedna stvar je jasna. Pozicija onoga tko ne može sam odlučiti o svom usudu, već nadu mora polagati u treću stranu, sigurno nije dobra.