Više interesa za hrvatske tradicijske tetovaže

Hrvatsko katoličko sveučilište (HKS) Zagreb i Hrvatsko kulturno društvo (HKD) Napredak, Glavna podružnica Mostar, uz suorganizaciju Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, održali su ovoga tjedna okrugli stol "Hrvatski identitet: od tradicije do suvremenosti" u sklopu obilježavanja 35. obljetnice obnove Napretka u Mostaru. Sudjelovali su prof. dr. sc. Gordan Črpić, izv. prof. dr. sc. Ivana Brstilo Lovrić sa Sveučilišnog odjela za sociologiju KHS-a, dr. sc. Vesna Haluga i dr. sc. Anto Ivić, članovi HKD-a Napredak Mostar, dok je okruglim stolom moderirala Matea Topić Crnoja s HKS-a. Sudionici su raspravljali o povijesnim korijenima hrvatskog identiteta, njegovoj suvremenoj transformaciji te ulozi kulturne baštine, s posebnim naglaskom na tradicijske tetovaže Hrvatica katolkinja u BiH.

Vesna Haluga istaknula je obnovljeni interes za hrvatske tradicijske tetovaže sicanje, bocanje i križićanje, koje su, podsjetila je, jedinstvene u svjetskim razmjerima i prvotno su imale zaštitnu funkciju.

- Ponosna što se, nakon više od stoljeća od istraživanja Ćire Truhelke, (hrvatskoga arheologa, povjesničara, etnografa i muzeologa, jedan od najvažnijih istraživača kulturne i povijesne baštine Bosne i Hercegovine krajem 19. i početkom 20. stoljeća,) hrvatska tradicijska tetovaža, sicanje, bocanje, križićanje, pa i ono što se naziva znamenovanjem, ponovno sustavno proučava i napokon dobiva svoje mjesto u knjigama. Nadam se da je ovo tek prvi korak prema mojoj najvećoj želji: da jednog dana tradicijsko sicanje bude uvršteno na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva - kazala je. Izgledi, dodaje, za to postoje, kao što pokazuje primjer Bokeljske mornarice, ali zahtijeva zajednički rad institucija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Još postoje majstori spremni za učenje 

Riječ je o jedinstvenoj tetovaži u svjetskim razmjerima, jedinoj koja je u doba osmanske okupacije imala zaštitnu, a kasnije i obredno - običajnu funkciju. Iako je praksa gotovo zamrla do 1960-ih, još uvijek postoje majstori spremni učiti i prenositi tradicijske tehnike, što je preduvjet za njezino buduće vrednovanje.

Opstojnost identiteta sačuvana zahvaljujući franjevcima Bosne Srebrene

Anto Ivić govorio je o kontinuitetu hrvatskog i katoličkog identiteta u BiH, naglasivši da je njegova opstojnost u osmanskom razdoblju očuvana zahvaljujući franjevcima Bosne Srebrene te pučkoj vjeri i zajedničkom životu katolika u ruralnim područjima.

Gordan Črpić predstavio je rezultate istraživanja vrijednosnih sustava u tridesetak europskih zemalja. Upozorio je na visoku razinu religioznosti među Hrvatima, ali i snažan pad povjerenja u institucije i među samim građanima. Kao pozitivan primjer hrvatske prepoznatljivosti naveo je hrvatsku nogometnu reprezentaciju, naglasivši da su zajedništvo i dobre prakse ključne za razvoj društva.