Stier: Hrvati su izabrali svoju predstavnicu, ali ključni problem u BiH ostaje neriješen

Hrvati u Bosni i Hercegovini na izborima 4. listopada uspjeli su, prema ocjeni europarlamentarca Davora Ive Stiera, izabrati svoju predstavnicu u Predsjedništvu BiH vlastitim glasovima. No, upozorava da time nije riješen ključni problem političke zastupljenosti hrvatskog naroda. Za trajno rješenje nužna je promjena Izbornog zakona, dok BiH istodobno mora ubrzati reforme želi li uhvatiti korak s Europskom unijom.

Davor Ivo Stier, zastupnik u Europskom parlamentu i predsjednik Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, osvrnuo se na rezultate izbora, položaj Hrvata i europsku budućnost BiH.

"Ovo su bili vjerojatno najpošteniji izbori u BiH"

Stier smatra da su izbori održani 4. listopada bili među najpoštenijima u povijesti Bosne i Hercegovine, ponajprije zahvaljujući uvođenju novih tehnologija.

Biometrijska identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića, ističe, znatno su smanjili mogućnosti izbornih manipulacija.

- Iako je bilo određenih poteškoća, integritet izbora doveden je na novu razinu, naglasio je Stier.

Posebno važnim za Hrvate smatra izbor Darijane Filipović za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, za koju ističe da je izabrana voljom hrvatskih birača.

Izborni zakon ostaje ključno pitanje za Hrvate

Prema Stierovim riječima, izborni rezultat mogao bi pridonijeti smirivanju odnosa između Hrvata i Bošnjaka, ali ne uklanja postojeće probleme izbornog sustava.

– To ne rješava sustavni problem koji postoji. On se može riješiti tek promjenom Izbornoga zakona, upozorio je.

Podsjetio je da se potreba za izbornom reformom već godinama ističe među europskim zahtjevima prema BiH.

BiH čeka milijarda eura, ali mora ubrzati reforme

Govoreći o europskom putu BiH, Stier je istaknuo da zemlja mora ispuniti ključne uvjete za otvaranje pristupnih pregovora, među kojima su donošenje dvaju pravosudnih zakona i imenovanje glavnog pregovarača.

Istodobno, u okviru europskog Plana rasta za BiH je predviđeno oko milijardu eura, no za korištenje sredstava potrebno je ratificirati odgovarajući financijski sporazum.

– Druge zemlje idu naprijed i BiH jednostavno mora uhvatiti korak s njima. Postoji šansa za napredak, ali nema puno vremena za izgubiti, poručio je Stier.

Pozivi bez roaminga između Hrvatske i BiH?

Stier smatra da građani BiH trebaju osjetiti konkretne koristi europskih integracija i prije punopravnog članstva.

Kao primjer naveo je mogućnost uključivanja BiH u europski prostor bez naknada za roaming.

– Iz Mostara možete nazvati Beograd ili Skoplje bez plaćanja roaminga, ali kada zovete Zagreb, roaming plaćate. Zašto bismo imali takav sustav?, upitao je.

Naglasio je da bi ukidanje tih naknada posebno koristilo Hrvatima koji žive s obje strane granice te olakšalo svakodnevnu komunikaciju i povezivanje s domovinom.

Zaključio je da nova vlast u BiH mora što prije pristupiti reformama kako bi zemlja iskoristila europske mogućnosti i ostvarila napredak prema članstvu u Europskoj uniji.