Više od 500 Hrvata iz Južne Amerike okuplja se u Córdobi

Više od 500 sudionika iz najmanje deset zemalja okupit će se od sutra do 8. studenoga u argentinskoj Córdobi na 9. Susretima hrvatske dijaspore Južne Amerike. Najveće godišnje okupljanje hrvatskih zajednica na tom kontinentu donosi četiri dana kulturnih, znanstvenih, vjerskih i gospodarskih događanja, a u središtu pozornosti bit će jačanje veza s domovinom, očuvanje hrvatskog identiteta i nove mogućnosti gospodarske suradnje.

Nakon prošlogodišnjeg okupljanja u brazilskom São Paulu, domaćinstvo preuzima Córdoba, jedan od najvećih argentinskih gradova i važno sveučilišno središte. O pripremama i posebnostima ovogodišnjeg susreta za Globalnu Hrvatsku govorio je dopisnik Matija Jerković.

Hrvatski tragovi u srcu Córdobe

Ovogodišnji susreti prvi se put održavaju u zemlji koja je već bila domaćin ove manifestacije. Posebnost je i mjesto održavanja, samo povijesno središte Córdobe, gdje će sudionici uz predavanja i druženja moći upoznati bogatu baštinu grada.

U njoj su ostavili trag i hrvatski doseljenici, od sveučilišnih profesora do klesara čiji je rad postao dijelom gradske povijesti.

Program zadržava prepoznatljivu četverodnevnu strukturu, a očekuje se velik odaziv hrvatskih zajednica iz susjednih zemalja.

"Povijest nas povezuje, budućnost nas poziva"

Očekuje više od 500 sudionika iz desetak zemalja najavio je za HINU izvršni direktor Organizacijskog odbora Cristian Šprljan, koji se nada da će skup iznjedriti trajne veze između Hrvatske i Južne Amerike.

Ovogodišnji susret održava se pod geslom „Povijest nas povezuje, budućnost nas poziva”, a program će obuhvatiti nekoliko tematskih cjelina – kulturu i očuvanje tradicije, ulogu žena kroz mrežu CroActivas, gospodarsku suradnju Hrvatske i Južne Amerike te jačanje veza među mladim generacijama.

- Posebno mjesto u programu zauzet će i odavanje počasti hrvatskim klesarima, doseljenicima koji su ostavili vidljiv trag u urbanom nasljeđu Córdobe, osobito u nekim od najpoznatijih gradskih građevina i znamenitosti, poput kanala La Cañada i Arca de Córdoba, istaknuo je direktor.

Šprljan podsjeća kako hrvatska prisutnost u Córdobi, oko 700 kilometara sjeverozapadno od Buenos Airesa, ima dugu povijest. Među prvim dokumentiranim imenima ističe se isusovac Nikola Plantić, rođen u Zagrebu 1720. godine, koji je ondje stigao 1748. i dio svojega akademskog djelovanja ostvario na Sveučilištu u Córdobi.

-Hrvatsko useljavanje, povezano s oblikovanjem zajednice kakvu poznajemo danas, intenziviralo se krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a novi valovi useljavanja uslijedili su nakon Drugoga svjetskog rata, objašnjava Šprljan. Mnogi su doseljenici dolazili iz Dalmacije i drugih hrvatskih krajeva, a uključivali su se u različite djelatnosti i proizvodne sektore. 

Susreti hrvatske dijaspore uoči povijesnog posjeta pape Lava XIV.

Ovogodišnje okupljanje hrvatskog iseljeništva vremenski se poklapa s apostolskim putovanjem pape Lava XIV. u Južnu Ameriku, što Córdobi donosi dva velika događaja u razmaku od nekoliko dana.

Prema službenom programu, Sveti Otac od 6. do 8. studenoga boravit će u Urugvaju, a u nedjelju, 8. studenoga, na posljednji dan susreta hrvatske dijaspore, stiže u Buenos Aires.

Posebno je značajno što će papa 10. studenoga posjetiti i Córdobu, gdje će predvoditi misno slavlje i susresti se s predstavnicima Crkve.

Bit će to prvi papinski posjet Argentini nakon 1987. godine, a Jerković ističe kako bi dio sudionika hrvatskog okupljanja mogao produljiti boravak kako bi sudjelovao i u tom povijesnom događaju.

Poslovni forum otvara nove mogućnosti suradnje

Jedan od važnijih dijelova susreta bit će Poslovni forum, usmjeren na povezivanje hrvatskih poduzetnika s južnoameričkim tržištem.

Prema Jerkovićevim riječima, u središtu gospodarskih razgovora bit će trgovinski sporazum Europske unije i Mercosura te mogućnosti koje otvara hrvatskom gospodarstvu.

Budući da je trgovinska razmjena Hrvatske sa zemljama Mercosura još uvijek skromna, susret bi mogao potaknuti nove poslovne veze i otvoriti prostor za suradnju u sektorima od zajedničkog interesa.

Od hrvatskih klesara do očuvanja identiteta

Među kulturnim događanjima posebno se izdvaja otkrivanje spomen-ploče hrvatskim klesarima na poznatom kanalu La Cañada, čime će se odati priznanje njihovu doprinosu razvoju Córdobe.

No, uz očuvanje povijesne baštine, sudionici će razgovarati i o budućnosti hrvatskih zajednica u Južnoj Americi.

Učenje hrvatskog jezika, stjecanje državljanstva, jačanje iseljeničkih institucija i olakšavanje povratka u domovinu ostaju među najvažnijim temama.

Poruka domovini: Želimo snažniju povezanost s Hrvatskom

Kako ističe Jerković, tijekom proteklog desetljeća učinjeni su važni pomaci u odnosima Hrvatske i njezina južnoamerčkog iseljeništva, ali prostora za napredak još ima.

Među zahtjevima koji se mogu čuti u hrvatskim zajednicama ističu se veći broj nastavnika hrvatskog jezika, snažnija diplomatska prisutnost, mogućnost dopisnog glasovanja i bolja institucionalna podrška.

Upravo će to biti jedna od ključnih poruka ovogodišnjih susreta: hrvatsko iseljeništvo ne želi samo čuvati uspomenu na domovinu svojih predaka, nego s Hrvatskom graditi snažnije, organiziranije i učinkovitije veze.

Šprljan je naglasio kako želi da događaj ostavi konkretne rezultate i nakon završetka programa – nove kulturne, akademske i gospodarske projekte, snažnije veze između hrvatskih i južnoameričkih institucija te nove mogućnosti za mlade koji žele upoznati svoje podrijetlo

- Ne želimo da identitet bude samo sjećanje na prošlost. Želimo da bude alat za stvaranje projekata, prilika i trajnih veza između Hrvatske i Južne Amerike", poručio je Šprljan.

Posebnost ovogodišnjeg susreta, dodao je, jest i činjenica da će Córdoba biti prvi grad domaćin ovakvog okupljanja u Južnoj Americi koji nije nacionalna prijestolnica niti najveći grad svoje zemlje. Time se želi istaknuti važnost gradova u unutrašnjosti, njihovih useljeničkih zajednica i institucija u povezivanju Hrvatske i Južne Amerike.

- Želimo da Córdoba tijekom tih dana ne bude samo mjesto održavanja događaja, nego prostor u kojem će se susresti povijest, kultura, diplomacija i mogućnosti suradnje te iz kojeg će proizaći nove veze, zaključio je Šprljan.