"Životopis lutke" osvojio Sarajevo

Izložba "Životopis lutke" organizirana od strane ULUPUH-a i postavljena u renomiranoj Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu ima višeslojan značaj za očuvanje i promicanje hrvatskoga kulturnoga identiteta na regionalnoj i međunarodnoj razini suvremene umjetničke scene.

Hrvatski projekt u Sarajevu

Životopis lutke, iznimno je dragocjen, rijedak i umjetnički osvježavajući kulturni događaj, ocijenila je javnost, ali i likovni kritičari u Sarajevu. Kustosica Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine Dragana Brkić Hodak izrazila je veliko zadovoljstvo ugošćivanjem ovog specifičnog hrvatskog projekta.

Reinterpretacija baštine kroz koncept lutke u umjetnosti često se naslanja na elementne nacionalne etnografske baštine, tradicijskih igračaka i kazališne povijesti. Hrvatski umjetnici kroz suvremeni likovni jezik redefiniraju te tradicionalne motive i postavljaju u suvremeni kontekst. 

Koncept umjetničkog doživljaja lutke

Autorica cijelog koncepta i likovnog postava je Marijana Županić Benić koja je  2025. godine za ovaj projekt nagrađena Godišnjom nagradom Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH) za najbolji izložbeni projekt. Izložba obuhvaća scenske lutke, figure, instalacije, objekte, igračke, modne lutke i kostime. Radovi su izvedeni u različitim materijalima te kombinacijom tradicionalnih i suvremenih tehnika, a tematski istražuju identitet, sjećanje, mitologiju, prirodu, tehnologiju, otuđenje, nostalgiju, djetinjstvo i transformaciju. Uz svaku lutku predstavljen je njezin „životopis“ – kroz tekst, crtež, video, tehnički crtež ili katalog – čime se publici otkriva i proces nastanka djela, inače nevidljiv. 

Umjetnici

U Sarajevu izlažu hrvatski umjetnici: Ivana Bakal, Antonija Balić, Zdenka Bilušić, Marija Čokrlić, Tea de Both, Patrizia Donà, Željka Horvat, Saša Jantolek, Marijana Kostelac, Gabrijela Kozarić Budiša, Ana Ogrizović, Tihana Ostreš, Margareta Peršić, Krešimir Rajki, Dalibor Slavenski, Gabrijela Šimić, Anamarija Šerbetar, Zoe Špehar, Tajana Vanovac Sesar, Marijana Županić Benić.

Iz predgovora

"...Ona u sebi posjeduje mogućnost različitih transformacija ako je promatramo kao antropomorfnu figuru, no ona je više od samog objekta, figure. Ima moć pobuditi naše sjećanje i emocije te na taj način oživjeti. Mnogoznačnost lutke ogleda se i u nemogućnosti jednoznačnog definiranja. Lutka ne pripada kao što je već spomenuto samo umjetnosti lutkarstva – vezujemo je uz film i animaciju, djetinjstvo i igračku, ali i modnu lutku koja, izložena u izlogu, itekako komunicira s promatračem. (…) Lutke su prisutne u raznim tradicijama i kulturama, povezuju nas s mitovima, bajkama, ritualima i kazalištem. Ne možemo ih ograničiti mjestom, vremenom, oblikom, vrstom ili kulturom. Trebamo ih doživjeti izvan okvira, sveobuhvatnije. Upravo tako promatramo lutku na ovoj izložbi naslovljenoj Životopis lutke…“ –  iz predgovora Marijane Županić Benić.

Značaj izložbe

Izložba “Životopis lutke” važna je jer lutku predstavlja kao samostalno, višeznačno umjetničko djelo i otvara rijetku priliku da se lutkarstvo prikaže u galerijskom prostoru, povezujući ga s književnošću, vizualnom umjetnošću i suvremenim autorskim praksama. Lutka se promatra kao  višeznačan umjetnički objekt i izložba naglašava da lutka nije ograničena samo na tradicionalno lutkarstvo, nego se povezuje s filmom, animacijom, djetinjstvom, igračkom i modnim dizajnom, čime se otvara širok prostor interpretacija. Ova mnogoznačnost čini lutku pogodnim medijem za istraživanje identiteta, narativa i vizualne komunikacije. A sve to hrvatski umjetnici pokazuju i dijele s publikom  u Bosni i Hercegovini otvarajući mogućnosti daljnjeg povezivanja i kulturne suradnje.