Rok za dogovor političkih
stranaka u BiH o izmjenama izbornog zakona koji je postavio visoki predstavnik
Christian Schmidt ubrzano se približava, bez naznaka da bi on mogao biti
postignut, no zato ponovo pojačavaju bošnjački pritisci čiji je cilj spriječiti
intervenciju OHR-a.
Christian Schmidt je potkraj
srpnja nametnuo tehničke izmjene izbornog zakona usmjerene na sprječavanje
jezika mržnje i zloporabe javnih resursa u izbornoj kampanji, te je ostavio stranačkim liderima rok do sredine rujna za eventualni dogovor o mehanizmima
koji bi osigurali deblokadu uspostave vlasti nakon izbora zakazanih za 2.
listopada.
Najvažniji dio tog dogovora
trebao bi biti način delegiranja zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije
BiH odnosno provedba presude Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić" na
čemu inzistiraju hrvatske stranke.
Schmidtov plan da to riješi
posebnom odlukom nakon što su propali svi dosadašnji međustranački pregovori
privremeno su zaustavili prošlomjesečni prosvjedi i silovita javna kampanja
koju su orkestrirale bošnjačke i neke građanske stranke, tvrdeći kako se
pokušava uvesti nova diskriminacija građana u izbornom procesu.
Kako se približava rok za
eventualni novi dogovor takva se kampanja opet pojačava. U tome je najglasnija
Demokratska fronta (DF) Željka Komšića koji je ustvrdio kako visoki predstavnik
sada traži bilo kakav izgovor da bi nametnuo diskriminirajuće izmjene izbornog
zakona. Pritom optužuje Schmidta da postupa po željama koje mu se ispostavljaju
iz Zagreba.
- Razvidno je da Schmidt
traži bilo kakav način kojim bi zadovoljio ovdašnju javnost, a da pritom Dom
naroda FBiH putem nametnutih odluka isporuči Zagrebu - izjavio je Komšić.
Visoki predstavnik ovog je tjedna
posebnim pismom od predsjednika Federacije BiH Marinka Čavare (HDZ BiH) i dvoje njegovih
dopredsjednika zatražio da odmah imenuju nedostajuće suce entitetskog Ustavnog
suda.
Čavara koji je ranije
označen odgovornim za blokiranje tog procesa i zbog toga dobio sankcije SAD-a
sada je pred ultimatumom da odmah riješi problem, jer je imenovanje ustavnih
sudaca preduvjet da bi funkcionirala buduća zakonodavna vlast.
Kada Dom naroda neki zakon ili
odluku proglasi štetnim po vitalni nacionalni interes nekog naroda o tome
odlučuje posebno vijeće pri ustavnom sudu, a
njega nema već godinama jer nema potrebne sudačke kvote.
Bilo koji klub naroda tako sada
može beskonačno blokirati usvajanje bilo kakvog zakona ili odluke. No
Schmidtovo nastojanje da se taj vrlo očit problem riješi za Komšića je tek
"smiješan" i u funkciji pribavljanja izlike za nametanje
"diskriminirajućih rješenja".
Čelnik vladajuće Stranke
demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović odmah se pridružio Komšiću i najavio
kako će se oni zajedno s DF-om nastaviti boriti protiv rješenja koje bi donio
Schmidt a bila bi na tragu zahtjeva hrvatskih stranaka da županije u Domu
naroda budu zastupljene proporcionalno broju pripadnika nekog naroda koji u
njima živi.
- Ovo posljednje što je OHR
predložio bi definitivno HDZ-u dalo mehanizme i blokade da zaustavi šta god
želi - izjavio je Izetbegović u utorak na stranačkoj tribini održanoj u
Goraždu, dodajući kako to "nije prošlo i nikada neće proći".
Izetbegovićeva bliska suradnica i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera
Turković prije toga je prosvjedovala kod ministarstva vanjskih poslova Izraela
jer je ta zemlja preko svog veleposlanstva za BiH objavila kako podupire
zahjeve hrvatskih stranaka.
Napadima na Izrael zbog izjave o
izbornom zakonu u srijedu se pridružio i kandidat ujedinjene oporbe za bošnjačkog
člana Predsjedništva BiH Denis Bećirević koji je uz to poručio kako ni
eventualna nova vlast koja bi bila uspostavljena nakon izbora u listopadu neće
nikada pristati na izmjene izbornog zakona kakve želi HDZ. Demarš koji je u Tel
Aviv poslala Turković ipak je izazvao više problema u samoj BiH jer ga je odmah
osudio član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, a zamjenik ministrice Josip Brkić
se ogradio poručivši izraelskoj diplomaciji da je Turković zapravo zastupala
interese jedne stranke.
Glas upozorenja stigao je i od
Fahrudina Radončića, predsjednika Saveza za bolju budućnost (SBB) koji je
upozorio kako se Bošnjaci upuštaju u sukob ne samo s Izraelom nego i s cijelom
međunarodnom zajednicom, a općim medijskim napadima žele sakriti vlastitu
političku i diplomatsku nesposobnost što je sve posljedica vladavine
Izetbegovića i Komšića.
- OHR može donijeti odluku protiv
koje ćemo moći reći stotine argumenata. Ali mnogo gora bi bila odluka da OHR
napusti Bosnu i Hercegovinu, a s njima i EUFOR. Sukob - sami protiv svih - bez
snažne potpore Washingtona, Bruxellesa i drugih najjačih centara moći, učinio
bi nas veoma ranjivima pred velikodržavnim aspiracijama prema BiH - izjavio je
Radončić na skupu sa stranačkim aktivistima u utorak u Fojnici. Zaključio je i
kako Bošnjaci moraju biti odgovorni prema rješavanju zahtjeva Hrvata jer u
protivnom riskiraju izgubiti i potporu Katoličke crkve kao moćnog svjetskog
faktora.
(HINA)