Strmota: Ključ povratka leži u životnim uvjetima

U našoj emisiji Globalna Hrvatska ugostili smo demografa Marina Strmotu, profesora na Katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Hrvatska se već godinama suočava s padom broja stanovnika, iseljavanjem i starenjem populacije. Pitali smo ga nazire li se svjetlo na kraju demografskog tunela i jesu li to svjetlo povratnici iz inozemstva. 

Demograf Marin Strmota je rekao da postoje određeni pozitivni signali, osobito u migracijskoj komponenti. Istaknuo je da se, kada je riječ o hrvatskim državljanima, primjećuju naznake povratka te usporavanja negativnog migracijskog salda koje je obilježilo prethodne godine. Dodao je da je to svakako ohrabrujuće. Naglasio je i da političarima često najteže prihvatiti činjenicu da učinci demografskih mjera dolaze tek nakon nekoliko godina, a u demografiji nerijetko i nakon desetljeća, no čini se da su u ministarstvu počeli prihvaćati tu realnost, što smatra vrlo važnim.

Strmota je ocijenio da je pri procjeni demografskih mjera ključno biti realan jer su demografski procesi dugoročni i ne donose rezultate preko noći. Istaknuo je da se promjene u kretanju stanovništva događaju kroz desetljeća, zbog čega političari često teško prihvaćaju da mjere ne mogu dati brze rezultate. Dodao je da demografija u velikoj mjeri odražava opće stanje društva i gospodarstva te da je za uspjeh politika nužno dugoročno i realno sagledavanje situacije, bez politiziranja.

Naglasio je da je najvažnije stvoriti uvjete koji će ljude potaknuti na povratak u Hrvatsku, a ne pokušavati ih na to prisiliti, jer su mnogi iz određenih razloga otišli. Posebnu pozornost treba usmjeriti na noviji val iseljenika, osobito onih koji su otišli u zapadnu Europu, jer još nisu snažno vezani za nove sredine i često još nemaju djecu ili se njihova djeca nisu u potpunosti integrirala u društvo u koje su se doselili. 

Dodao je da je povratak starijih generacija iseljenika, osobito s drugih kontinenata poput Južne Amerike ili Australije, znatno zahtjevniji te da bi njihov doprinos bio prije svega kvalitativan – u društvenom, gospodarskom i demografskom smislu – ali ne u mjeri koja bi sama po sebi riješila demografske probleme Hrvatske. Naglasio je da bi povratak mlađih obitelji mogao pozitivno utjecati na fertilitet, no za to su nužni preduvjeti poput kvalitetne stambene politike, stabilnog tržišta rada i dobre infrastrukture, odnosno životnog standarda kakav su mnogi tražili odlazeći u druge zemlje.

Strmota je istaknuo da se hrvatsko društvo, kao i ostala europska društva, danas mijenja brže nego ikada. Naglasio je da su za povratak ljudi ključni uvjeti života, ponajprije stanovanje, posao i infrastruktura. Dodao je da je ulaganje u ljude i infrastrukturu ulaganje u budućnost jer bez stanovništva nema ni razvoja države. Pojasnio je da modeli za poticanje povratka već postoje, primjerice kroz pomoć pri stanovanju i zapošljavanju, te da je važno nastaviti s takvim ulaganjima.

Demograf je također objasnio da percepcija okolnosti u kojima ljudi žive snažno utječe na njihovo buduće ponašanje, uključujući odluke o iseljavanju ili ostanku. Primijetio je da je tijekom 2017. i 2018. oko 80 % njegovih studenata izjavilo da bi iselilo, dok je danas taj postotak pao na 25–30 %, što pokazuje koliko percepcija može promijeniti odluke. Dodao je da je ključno realno stanje – mogućnost stanovanja, zapošljavanja i sigurnog života – dok percepcija dolazi prirodno, iako su ljudi danas podložni manipulacijama putem digitalnih medija i narativa. Zaključio je da je važno pružiti ljudima realnu sliku života u Hrvatskoj, ističući da je život ovdje često ljepši nego u mnogim zemljama koje se zadnjih godina promoviraju kao atraktivne destinacije za iseljenje.