Božićni običaji u Bosanskoj Posavini

U to vrijeme godišta mir se svijetu naviješta... duhovna je božićna pjesma, koja se najčešće pjeva u crkvama i obiteljskim domovima u Bosanskoj Posavini i Slavoniji. Pjesma i dobro raspoloženje su česti rezultat posavskih kuća u božićno doba, a prema stručnjaku agroekonomije akademiku Ivi Grgiću, to treba zahvaliti i hrani koju domaćice i snaše pripremaju.

Ovaj sveučilišni profesor u mirovini kaže da se božićni stol u Posavljaka dijeli na dva dijela: onaj za Badnji dan i onaj božićni, zato on misli da će upravo tako Posavljaci pokušati proživjeti Božić u gastronomskom smislu:

- Ovog Božića Posavljaci će pokušati zadržati dio tradicije. Mi u Posavini Božićne blagdane dijelimo na dva dijela. Jedan je Badnjica koja je nama uvijek bila nemrsni dan i tog smo dana pripremali naše glavno božićno jelo, a to je bila naša pečenica ili odojak. Za Badnjicu kada dakle nismo jeli meso pripremala su se specifična jela: grah, zvali smo ga gnječo i jedan oblik gibanice, što je zapravo jedna vrsta tijesta kao za mlince. To bi se slagalo. Išlo bi to tijesto, pa šećer, a oni bogatiji stavljali bi orahe i tako više puta da dobijemo sedam osam slojeva. To bi se sve zalilo vrućom vodom, to bi smo poklopili i onda na večer jeli s grahom, koji je bio gusti grah. Dodalo bi se samo par kapi ulja, kaže profesor Grgić i nastavlja da najbolji trenutak tek dolazi:

- Ono što su svi očekivali je bilo poslije pola noći i odlaska na svetu misu. Po povratku uz pjesmu dolazili bi kući i uzimali pečenicu uz kukuruzni kruh i najčešće kiseli kupus. To se jelo noći. Doručak na Božić je od suhog mesa, dok je ručak bio bogatiji. Osim juhe, bio bi odojak, kukuruzni kruh, nešto od kiseline, a od kolača najčešće makovnjača ili oni bogatiji bi imali pitu sa sirom (sirnjača). Na kraju bi sve zalili čašicom rakije, piva a u posljednje vrijeme vina, ističe akademik Grgić i nastavlja:

- Božićni običaji su u cijeloj Posavini bili slični, ako je bilo razlika bile su to male modifikacije s obzirom da je to vrijeme bilo mnogo oskudno i od područja do područja različito. U posljednje vrijeme advent i badnjica su služile za ispovijed i odlazak na misu. Danas, ljudi su se raselili. Neki pokušavaju zadržati neki od običaja, a pretežito je da se na badnjicu posti, a na Božić odojak bude na stolu uz dodatke ovisno o području na kojem se nalaze. To može biti purica, janje ili nešto drugo. Ono što je bitno pokušavaju zadržati običaje kroz jelo i prenositi na svoju djecu.

Profesor Grgić ističe i veliku sličnost između božićnih običaja u Slavoniji i onih u Bosanskoj Posavini, a to pripisuje blizini.

- Kada su u pitanju Slavonija i Posavina, koje dijeli rijeka Sava, a nekada je Sava bila most, jer mi iz Posavine smo znali ići u Slavoniju po komad kruha ne bi li kako prehranili mnogočlane obitelji i tad se povezali, tako da nam je i prehrana slična. Ne samo za Božić, nego za cijelu godinu.