U Makarskoj je svečano otvorena obnovljena Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Biokovka, jedan od najvećih projekata energetske obnove zdravstvenih ustanova na području Splitsko-dalmatinske županije.
Projekt „Biokovka 5.0“ vrijedan gotovo 10 milijuna eura, od čega je 7,9 milijuna eura osigurano kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, obuhvatio je energetsku obnovu zgrade, postavljanje nove vanjske ovojnice, zamjenu stolarije te izgradnju fotonaponske elektrane na krovu.
Svečano otvorenje održano je u nazočnosti predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednika Vlade RH i ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića, ministra turizma i sporta Tončija Glavine, ministrice zdravstva Irene Hrstić, ministra znanosti, obrazovanja i mladih Radovana Fuchsa, ministrice zaštite okoliša i zelene tranzicije Marije Vučković, župana Splitsko-dalmatinske županije Blaženka Bobana, gradonačelnika Makarske Zorana Paunovića, ravnatelja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Biokovka Marka Ožića Bebeka te brojnih uzvanika.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je cilj bio povezati turizam i zdravstvo te rehabilitacijske centre, lječilišta i specijalne bolnice uključiti u jedinstveni model financiranja.
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina podsjetio je kako je ulaganje u Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Biokovka jedan od 71 projekta sufinanciranog sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i Vlade RH, za koje je osigurano više od 323 milijuna eura.
Župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban ocijenio je kako je riječ o jednom od najvećih projekata energetske obnove zdravstvenih ustanova na području županije, koji će osigurati značajno smanjenje potrošnje energije, veću kvalitetu boravka pacijenata te unaprijediti uvjete za razvoj zdravstvenog i wellness turizma.
Druga tema emisije nas vodi u daleku povijest tj. vrijeme od 12. do 1. stoljeća prije Krista.
U Arheološkom muzeju u Splitu se u četvrtak, 18. lipnja u 20.30, otvara jedna od najiščekivanijih izložbi godine pod nazivom „Delmati – između mita i stvarnosti“, koja će posjetiteljima prvi put u ovakvom opsegu predstaviti priču o narodu po kojem je Dalmacija dobila ime.
Izložba donosi više od 400 artefakata iz hrvatskih i međunarodnih muzeja i institucija, uključujući i predmete koji će javnosti biti prikazani po prvi put. Poseban naglasak stavljen je na nalaze iz nedavnih arheoloških istraživanja u Stobreču, koji dodatno rasvjetljuju povijest Delmata.
Kroz postav će posjetitelji saznati priču o jednom od najdugotrajnijih otpora rimskom osvajanju na ovim prostorima ali i otkriti važnost rijeke Cetine u životu i kulturi ovog drevnog naroda. Izložba uključuje i monumentalne prostorne instalacije te rekonstrukcije svakodnevnog života Delmata.
Organizatori najavljuju i posebno iznenađenje u muzejskom lapidariju, kao i bogato ilustrirani katalog na više od 300 stranica.
Projekt okuplja brojne institucije iz Hrvatske i regije, među kojima su Ministarstvo kulture i medija RH, Splitsko-dalmatinska županija te više muzeja i kulturnih ustanova iz Splita, Sinja, Trogira, Šibenika, Kaštela, Imotskog, Livna i Tomislavgrada, kao i Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
O izložbi koja donosi novu interpretaciju povijesti i identiteta ovih prostora nam je pričala kustosica izložbe Marta Kalebota a iz muzeja poručuju kako je riječ o kulturnom događaju koji se ne propušta.
Srčanost antičkih Delmata i danas kola žilama hrvatskih dinaraca, koji nikad ne ostaju ravnodušni prema sudbini domovine i svog državnoga prostora. To jasno svjedoči i dalmatinska povijesno-prostorna jezgra hrvatske državnosti.
Pripremila Day Antunović, uredio Vladimir Brnardić.
