Glas Hrvatske u Seattleu: Kako digitalno doba povezuje Hrvatsku i Ameriku?

Seattle je idealan domaćin za desetu, jubilarnu konferenciju Udruženja hrvatsko-američkih stručnjaka pod geslom ''Hrvatska izvrsnost''. Tko su ljudi koje smo susreli? Hrvati koji drže ključne pozicije u američkim tehnološkim tvrtkama, znanstvenici koji u prestižnim institutima vode borbu protiv najtežih bolesti, poduzetnici koji su srušili granice i dokazali da vizija iz jedne male zemlje može postati globalna mreža koja okuplja više od 5 tisuća ljudi.

Iza njih je i desetljeće konkretnih rezultata: od ključne uloge i lobiranja za povijesni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između SAD-a i Hrvatske, preko pokretanja zaklade za stipendiranje mladih lidera, pa sve do čvrstih znanstvenih mostova s domovinom.

Deset podružnica u Hrvatskoj i Sjedinjenim Državama s više od pet tisuća članova hrvatskog podrijetla - snaga je koja prelazi granice dviju država jer kombinacija znanja, iskustva i vizije koju ACAP danas ima ide u korak sa zahtjevima suvremenog doba.  

- Jedna stvar što je ACAP otkrio je koliko sjajnih individua mi imamo u ovoj zemlji, od doktora do tehnologa i financijera. Naša je misija da sve to povežemo u jednu mrežu koja će sve to širiti. Tako da kad ljudi dođu iz Hrvatske, obično ih vidimo u tehnološkom sektoru, medicinskom, nešto u financijama, i onda u drugim dijelovima popot marketinga, media i entertainment. Ali, u svakom slučaju, i svake godine otkrivamo koliko nas ima, koliko smo sposobni i tako se i umrežavamo, objašnjava predsjednik Zaklade ACAP-a Krešimir Marušić.

Filantropija uz mentorstvo jedan je od stupova na kojima počiva djelovanje ACAP-a. Mnogi mladi stručnjaci tako su pronašli svoj put, tako i bivša košarkašica Marta Galić.

- Da sam imala program kao što je ovaj danas i mentorstvo kao što danas pokušavamo s ACAP-om napraviti, to bi značajno pomoglo u mojoj tranziciji i daljnjim koracima. Tako da kao mlada profesionalka želim otvoriti dalje puteve mladim bivšim sportašima kao što je ACAP to učinio i nastavlja činiti za mene.

Bivša odbojkašica Orsula Štaka kaže kako se došla upoznati "sa svim ovim divnim profesionalcima".

- Povezati se s ljudima i mislim da je ovo odlična prilika za sve mlade da upoznaju nove ljude i stvore karijeru. Ppogotovo mi studenti trebamo što više mentora koji će nas uputiti kako i što napraviti nakon medicinske škole i kako zapravo krenuti u taj business world.

ACAP stipendira i studente putem Fundacije Future Leaders. Ovo je prilika da razmisle možda i o zaposlenju u Hrvatskoj. 

Studentica na University of Virginia Ana Berliner kaže kako je zanimljivo čuti što drugi ljudi rade.

- Ima ovdje još jedan student koji studira javno zdravstvo pa sam malo pričala s njim. I onda još upoznati neke doktore ovdje, druge ljude koji rade i u Hrvatskoj i tu, da znam gdje mogu u budućnosti raditi, koje prilike postoje.

Direktorica ACAP Career Huba Marija Marela Klepo naglašava ulogu Hub-a.

- Taj Career Hub je tu da ti pomogne da nađeš inspiraciju gdje da ideš, tko ti može pomoći, što moraš učiti i, kako mi kažemo, skills je najbolji asset što imaš u tvojoj karijeri, i mentori. Da nađeš nekog tko razumije kako se to radi, da ti pomaže da vidiš što ti nikad u životu nisi vidjela.

Karijerni dio Zaklade usmjeren je na povezivanje hrvatskih i američkih stručnjaka na različitim područjima. Tu je bio i Mark Rusinović iz Microsofta.

- Oduševljen sam što sam pozvan govoriti na ACAP-ovoj konferenciji, što mogu podijeliti svoje iskustvo rada u Microsoftu, posebice na području umjetne inteligencije. Nadam se da ću prenijeti pozitivna iskustva i poruke jer svjestan sam da postoje određeni strahovi. Ali poduzeća poput Microsofta žele time ljudima pomoći, a ne učiniti ih inferiornima.

Marušić je najavio i novi projekt.

- Sljedeće godine u Hrvatskoj radimo Intership program, znači program prakse s firmama u Hrvatskoj, gdje ćemo dovoditi mlade Amero-Hrvate na praksu, da upoznaju domovinu i da rade s našim firmama od koje mnoge već rade na svjetskom nivou. 

Barać: Povezivanje sa civilnim društvom

Prvi put na konferenciji je i predstavnik Ministarstva demografije i useljeništva, državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva Mladen Barać koji je prenio jasne poruke iz domovine.   

- Upravo je u našem fokusu povezivanje sa civilnim društvom koje može znatno doprinijeti promociji ideje povratka u onome što RH nudi povratnicima pripadnicima hrvatske dijaspore, pri čemu svaki taj interes se ne mora nužno realizirati povratkom. Nama je itekako u interesu da ti ljudi ostanu povezani s domovinom i na druge načine.

Zato država intenzivno radi na olakšavanju kontakata s hrvatskim tržištem rada.

- Tu postoji čitav niz prepreka koje postoje u ovom trenutku za ljude koji žele investirati u Hrvatsku koji se tiču, recimo, otvaranja bankovnog računa, mogućnosti ulaska u neko poslovno partnerstvo s domicilnim stanovništvom u RH. To su sve stvari koje ćemo premostiti u trenutku kada izglasamo Zakon o demografskoj obnovi RH gdje je jedan od kapitalnih gdje će se jedno od kapitalnih poglavlja odnositi na povratak hrvatske dijaspore jer obnovu ne možemo zamisliti bez golemog potencijala koji nosi hrvatska dijaspora. 

I zato, u svemu što radi ACAP će i dalje imati pomoć i institucija iz Republike Hrvatske.

Glasnogovornik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Alen Matanić je poručio:

- Iskazujemo podršku našem kontinuiranom partnerskom odnosu i podršku misiji ACAP-a, onome u čemu su oni najbolji i za što su se opredjelili, povezivanju ljudi, razmjeni ideja i znanja i jačanju veza između Hrvatske i hrvatskih zajednica u SAD-u.

V.d. urednika Programa za Hrvate izvan RH Vladimir Brnardić je istaknuo ciljeve programa.

- Mi moramo pokazati što radimo, kako radimo, doprijeti do njih, dati im sadržaje, pitati njih što bi htjeli gledati i što bi htjeli da mi radimo za njih, a mi to možemo proizvesti na četiri jezika, španjolskom, njemačkom, engleskom i hrvatskom, gdje je hrvatski najbitniji, a i taj hrvatski je vrlo važan da ga oni mogu naučiti. Ovdje su nas pitali kako mogu gledati sadržaje na hrvatskom, a imati prijevod na engleskom, a to je upravo ono što mi radimo i što bismo željeli raditi što više u budućnosti. 

Ovakvi susreti vjetar su u leđa idejama globalnih razmjera, poput one pristigle iz Perua i koja se počinje realizirati već ovih dana. Predsjednik Hrvatske udruge Dubrovnik iz Lime Ivan Orlić najavio je projekt.

- Kako bismo povezali hrvatsko iseljeništvo diljem svijeta, plan nam je pokrenuti globalnu digitalnu mrežu. Počinjemo ovoga mjeseca i angažirali smo tim stručnjaka koji će to voditi. Želimo doći do svakog pojedinca. Prvi korak bit će doći do podataka tko je tko, čime se bavi i koje interese ima. Ovu smo ideju predstavili i hrvatskoj vladi i ona će nam na tom putu pomagati. Platforma će biti besplatna, sigurna i svatko se može priključiti. 

Platforma će se zvati "Croatia Eight - četiri milijuna Hrvata u Hrvatskoj i četiri milijuna izvan nje".