Kristian Kreković, umjetnik svijeta i Hrvatske

Umjetnik s dvije domovine. Kozmopolit i filantrop. Život je posvetio, kako i sam kaže u jednoj prepisci, Indijancima Južne Amerike, Inkama i svim kulturama južnoameričkih Indijanaca, od kamenog doba, pa sve do danas.

- Snaga njegovih majstorskih kompozicija sa duboko filozofskim i socijalnim sadržajem čini ga jednim od najvećih slikara današnjice. On stoji pred nama, usamljen i nedokučiv -  o hrvatsko-peruanskom slikaru Kristianu Krekoviću zapisao je francuski likovni kritičar i pjesnik Camille Mauclaire u Parizu 1938. godine.  

Portretirao je gotove sve članove jugoslavenske kraljevske obitelji, britansku kraljicu Mary, švedskog kralja Gustava, španjolskog kralja Juana Carlosa i Mahatmu Gandija, a svoju sliku "Djevica mira" poklonio je papi Pavlu VI. Najpoznatije mu je djelo "Egzodus dvadesetog stoljeća" kojom je oslikao hrvatsku bleiburšku tragediju i vlastitu izbjegličku sudbinu. 

Za njega je domovina bila cijeli svijet  

Jedan od najboljih portretista današnjice hrvatski je slikar rođen u vrijeme Austro-ugarske Monarhije, na području današnje Bosne i Hercegovine, nedaleko od Tuzle. Sin šumara djetinjstvo je proveo u Maglaju i Tuzli, diplomirao slikarstvo 1925. na Akademiji umjetnosti u Beču, zatim arhitekturu i slikarstvo na Ecole des Beaux Arts u Parizu. 

Svoj umjetnički rad posvetio je trima ljubavima. Domovini Hrvatskoj, čovječanstvu i kulturama južne Amerike. Hrvatski projekti bili su mu posebno na srcu, izjavio je u intervjuu Hrvatskoj reviji, u ožujku 1971. godine. – Na njima sam radio kroz više godina te naslikao veliku kolekciju hrvatskih motiva, pa je ta moja zbirka imala 143 slike velikog formata. Ti su radovi predstavljali 63 hrvatska narodna vladara, 40 posebno zaslužnih Hrvata i 40 velikih kompozicija iz hrvatske povijesti – rekao je tada.

Pintor croata-peruano  

Ipak, njegovo glavno životno djelo bio je rad o prošlosti i sadašnjosti Inka. Počeo ga je raditi 1928. u Parizu, gdje je uglavnom živio i radio. Imao je i dva mala ateljea u Beču i Beogradu, no pariški je bio najveći i najkomotniji. Stvorio je jedinstvenu umjetničku kolekciju o povijesti Perua.  

- Peru me objeručke primio za svog počasnog državljaninina, predsjednik je osobno otvorio moju veliku izložbu od sto radova i Limi i stavio mi osobno oko vrata najpočasnije peruansko odlikovanje na kulturni rad – ponosno je govorio u Hrvatskoj reviji. 

Do kraja života, ovaj jedinstveni umjetnik stvarao je u španjolskom gradu Palma de Mallorci. Njegova likovna baština, 150 djela, pohranjeno je u Muzeju Kreković, koji je 1981. otvorila španjolska kraljica Sofija. - Magnifico museo y magnifico pintor, Veličanstven muzej i veličanstven slikar – zapisala je u knjigu posjetitelja. Osim muzeja i galerije, u tom gradu postoji i park koji nosi njegovo ime. 

Njegove su radove vidjeli u New Yorku, Washingtonu, Bostonu, Limi, Barceloni. Dobitnik je niza nagrada i priznanja. Pamtit ćemo ga kao maestralnog portretista, umjetnika ispred svog vremena, kakvi su, uostalom, iznimni individulaci koji povezuju kozmose i boje.