"Možemo i trebamo bolje za Konjic"

Priča o kliško-konjičkim Hrvatima kao da je predugo bila izvan pogleda javnosti, ali u zadnje vrijeme ono što se događa na tom prostoru Sjeverne Hercegovine dobiva na važnosti. U općini Konjic je prije Domovinskoga rata živjelo oko 11.500 Hrvata. Tako govore statistički podaci s Popisa stanovništva iz 1991. godine, a među ljudima se iznose i podatci o kojoj stotini Hrvata više. Danas ih je tamo oko 560 koji stalno borave. Dodamo li i onih oko 160 koji povremeno navraćaju gotovo da možemo govoriti o statističkoj pogrešci, što je u demografskom smislu ravno katastrofi.

- To su dramatični brojevi. To su vrlo pogubne činjenice. Usudio bih se reći da na tom prostoru koji nije bio toliko medijski ni eksponiran, gdje je učinjen strašni zločin da je sad jedna populacija na razini statističke pogreške. Ono što je naša politička odluka da vratimo ovu priču u potpuni fokus, da Hrvati Konjica i svih mjesta u konjičkom kraju imaju pravo na povratak, pravo na povrat svoje imovine i popravak svojih kuća - govori predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović.

Ovih se dana uveliko priča o potrebi pobošljanja infrastrukture, posebice cestovne, električne mreže u cilju da ovaj dio Sjeverne Hercegovine, koji i nije tako daleko od Mostara doživi i pravu afirmaciju. Činjenica je da u BiH postoje prostori u kojima su Hrvati bili dominantni, a danas su i na razini vrlo malih brojeva što uopće nije dobro, jer se ljudi trebaju osjećati dobro. Oni koji su se vratili to doista zaslužuju. 

Povratnik u Konjic Ivan Antić govori o svojem iskustvu.

- Kad sam završavao fakultet da se vratim u Ljubuški gdje sam živio kao prognanik ili da se s majkom vratim u Konjic, izabrao sam Konjic jer sam smatrao da je perspektivnije mjesto za nas mlade i nisam požalio. Nažalost, nas visokoobrazovanih Hrvata nije se vratilo mnogo, a ima potencijala da uspijemo i u našem Konjicu. Ivan se pri samom povratku zaposlio u administraciji MUP-a HNŽ te smatra da samo mlađa generacija, ljudi koji nisu opterećeni ratom i ratnim djelovanjima, obrazovani ljudi, mogu doprinijeti da se zajedničkim snagama cijelo područje razvije smatram da je sad vrijeme da mladi ljudi preuzmu uloge uvođenja BiH u europske integracije.

- I mi u Konjicu imamo mladih obrazovanih ljudi ne samo Hrvata. Tu su i Bošnjaci i Srbi i možemo doprinijeti u tome da ubrzamo proces integracija u EU, što je želja svih nas u BiH, ističe Antić. 

Povratnici u Konjicu su u nezavidnom položaju, ali ne misle da je mala brojka Hrvata u Konjicu nastala samo zbog jednog razloga. 

- Nas je Hrvata u Konjicu jako malo. No, ne možemo kriviti samo druge. Možemo i moramo malo kriviti i sami sebe. Imamo prosperitet, lijep kraj, bogat, posebno u ovom dijelu Neretvice i to možemo iskoristiti, ali to jednostavno naša dijaspora ne prepoznaje. Oni se vrlo malo sjećaju svog Konjica i to je šteta, kaže Ivan i predlaže povezivanje s dijasporom jer bi se, prema njegovim riječima, moglo napraviti puno više projekata. No, potpora dijaspore često izostaje, ali u zadnje vrijeme Hrvatima Konjica stiže puna i konkretna potpora Vlade HNŽ.

- To je područje koje je najviše stradalo u ratu, ali i poraću, ali i u smislu iseljavanja. To je nešto, čime se, nažalost 30 godina poslije, moramo baviti te obratiti pozornost povratku i opstanku toga kraja te osiguranju kvalitetnijeg života za one koji su opstali i ostali živjeti, ali i za one koji povremeno dolaze, objašnjava predsjednica Vlade HNŽ Marija Buhač.

Vlada HNŽ za 2024. godinu iz svojega proračuna izdvojila je 150 tisuća eura za prometnice u ovom kraju, što je zapravo kamen temeljac za daljnji razvitak ovoga kraja i život povratnika.